Imate li na računu od 10.000 do 15.000 KM? Ekonomisti otkrivaju tko je danas srednja klasa u BiH

Iako statistički podaci pokazuju da u Bosni i Hercegovini i dalje postoji značajan broj pripadnika srednje klase, sve veći dio kućanstava u praksi živi bez stvarne mogućnosti štednje ili podnošenja čak i manjega financijskog udara.

Rast cijena stanova, hrane i osnovnih životnih troškova u velikoj je mjeri poništio učinke rasta plaća pa se srednji sloj, nekadašnji nositelj ekonomske stabilnosti, sve češće svodi na život od mjeseca do mjeseca.

Ekonomist Igor Gavran ističe da se upravo u odnosu primanja i troškova najbolje vidi slabljenje srednje klase u BiH jer čak ni prosječne plaće ne osiguravaju životni standard koji bi se u europskim okvirima mogao nazvati srednjom klasom.

Prema njegovim riječima, rast nominalnih primanja gubi učinak zbog poskupljenja osnovnih životnih troškova.

Teorija i praksa

U ekonomskoj teoriji srednja klasa najčešće se definira kao skupina kućanstava koja ostvaruju između 75 i 200 posto medijalnog dohotka.

Međutim, u stvarnosti taj pojam mnogo manje ovisi o formalnoj visini prihoda, a znatno više o sposobnosti da se nakon podmirivanja osnovnih troškova osiguraju štednja, sigurnosna rezerva i dugoročna financijska stabilnost, piše Glas Srpske.

Gavran smatra da srednja klasa u BiH sve više nestaje i postaje gotovo endemska kategorija. Navodi da značajan dio stanovništva koji se formalno može svrstati u taj sloj u praksi živi bez financijske sigurnosti, u stalnom režimu pokrivanja tekućih troškova.

Analize primanja pokazuju da se “stvarna” srednja klasa svodi na oko 15 do 20 posto kućanstava.

Donju granicu čine obitelji koje s prihodima od 2.500 do 3.500 KM jedva pokrivaju osnovne troškove, dok “klasična” srednja klasa podrazumijeva mjesečna primanja od 4.000 do 6.500 KM.

Život na granici

Koliko je tanka granica između statistike i stvarnosti pokazuju i konkretni primjeri iz svakodnevnoga života.

Obitelj iz Banje Luke, u kojoj su supružnici zaposleni kao medicinska sestra i nastavnik, s dvoje djece i ukupnim prihodima od oko 3.600 KM formalno se nalazi u zoni donjega srednjega sloja. Njihova financijska stvarnost, međutim, pokazuje nešto sasvim drugo.

Nakon otplate stambenog kredita, troškova hrane, prijevoza, školovanja djece i režija, proračun se praktički svodi na tekuće preživljavanje. U takvim uvjetima ne postoji prostor za štednju niti za nepredviđene troškove bez zaduživanja. Čak i odlazak na more, koji bi trebao biti normalan, postaje sporan, kazao je Stefan P. (39).

Dodao je da, unatoč fakultetskom obrazovanju, obitelj teško može priuštiti bilo kakav komfor izvan osnovnih potreba. Mjesečni troškovi četveročlane obitelji u većim gradovima danas u prosjeku prelaze 3.000 KM.

Stanovanje, bilo kroz kredit ili najam, iznosi od 700 do 1.000 KM, hrana od 1.000 do 1.300 KM, režije više od 300 KM, dok prijevoz, obrazovanje i ostali troškovi ukupan iznos povećavaju na 3.000 do 3.500 KM mjesečno.

U praksi to znači da se cijela razina prihoda kućanstva troši na podmirivanje osnovnih životnih potreba.

Dok trgovci zarađuju, građani stežu remen: Zašto poskupljenja hrane ne staju?

Ušteđevina postala nedostižan luksuz

Ekonomisti ističu da bi se kućanstvo moglo smatrati stabilnim dijelom srednje klase tek ako raspolaže ušteđevinom koja pokriva tri do šest mjeseci potrošnje.

Za četveročlanu obitelj to znači pričuvu od približno 10.000 do 15.000 KM. Međutim, značajan dio građana BiH ne raspolaže ni rezervom dovoljnom za jedan mjesec života bez plaće.

Prag minimalne financijske stabilnosti kreće se između 3.500 i 4.500 KM mjesečno, dok “puna” srednja klasa podrazumijeva prihode od 5.000 do 6.500 KM, uz mogućnost otplate kredita, posjedovanja automobila, obrazovanja djece i redovite štednje.

Cijene nekretnina snažno porasle

Dodatni pritisak dolazi s tržišta nekretnina.

U posljednjih deset godina cijene stanova porasle su više od 150 posto, dok su plaće rasle približno 90 posto.

Četvorni metar novogradnje u većim gradovima danas stoji od 3.500 do 5.000 KM. Stan površine 70 četvornih metara tako danas košta između 250.000 i 300.000 KM.

Uz stambeni kredit na 25 godina, mjesečna rata iznosi oko 1.000 KM, što u mnogim slučajevima znači da samo stanovanje odnosi više od 30 posto prihoda – granice koja se u ekonomskoj teoriji smatra pragom održivosti kućanstva.

Skuplji nego ikad: Tko još uopće može kupiti stan u BiH?

Inflacija pojela rast plaća

Inflacija je od 2020. do 2025. godine cijene osnovnih namirnica i usluga povećala i do 70 posto, čime je u velikoj mjeri neutraliziran nominalni rast plaća.

Kućanstva danas na hranu troše približno trećinu prihoda, dok se u razvijenim europskim gospodarstvima taj udio najčešće kreće između 10 i 15 posto.

Gavran ističe da se upravo kroz odnos plaća i troškova najjasnije vidi pad stvarne kupovne moći stanovništva. U takvim uvjetima raste i kreditna ovisnost kućanstava.

Stambeni krediti samo su dio slike jer sve više građana koristi potrošačke i kratkoročne zajmove kako bi pokrili tekuće troškove, što dodatno smanjuje financijski manevarski prostor i povećava osjetljivost na ekonomske šokove.

Istodobno, demografski pad i odljev radne snage dodatno slabe domaću potrošnju i poreznu osnovicu.

Statistika i stvarnost

Skrivena posljedica ovakvoga stanja jest to što statistike i dalje održavaju privid postojanja srednje klase, dok se u stvarnosti širi skupina kućanstava koja žive na granici financijske izdržljivosti.

Gavran upozorava da se ne može govoriti o snažnoj srednjoj klasi u uvjetima u kojima značajan dio zaposlenih nema sposobnost pokriti ni nepredviđene troškove bez dodatnoga zaduživanja.

Prema njegovoj ocjeni, srednja klasa u BiH prolazi kroz duboku strukturnu transformaciju.

Sve je manje riječ o sloju koji gradi stabilnost i sigurnost, a sve više o skupini koja uspijeva pokriti tek osnovne troškove.

Srednja klasa u BiH tako sve manje predstavlja životni standard, a sve više razinu izdržljivosti.

Kako izgleda srednja klasa u Europi?

U većini zemalja Europske unije srednja klasa i dalje predstavlja okosnicu društva i gospodarske stabilnosti, iako se i ona tijekom posljednjeg desetljeća nalazi pod sve većim pritiskom.

Prema procjenama europskih institucija i istraživačkih centara, ovisno o državi, srednjoj klasi pripada između 50 i 65 posto stanovništva.

Za razliku od zemalja s nižom razinom razvoja, kućanstva u Europskoj uniji prosječno raspolažu većom financijskom pričuvom.

Većina obitelji ima ušteđevinu koja može pokriti najmanje tri do šest mjeseci troškova, što se smatra jednim od osnovnih pokazatelja financijske sigurnosti.