Ne znaš gdje si parkirala, danima zaboravljaš vratiti knjigu u knjižnicu, zaboravila si čak dogovor s frendicom? Toliko informacija ulazi u našu glavu da puno toga zaboravimo. Kako lakše zapamtiti ono važno?
Jedan od razloga za zaboravnost je priljev informacija u današnjem svijetu – što god učinile, stalno smo izložene novim informacijama i ponekad moramo izbrisati stare kako bismo napravile mjesta za nove. Međutim, je li moguće trenirati naš mozak tako da sjećanje na informacije možemo zadržati duže vrijeme? Prema njemačkom psihologu, dr. Hermannu Ebbinghausu, to je itekako moguće.
Zašto zaboravljamo stvari?
To je mehanizam našeg mozga koji djeluje kako bi nas spriječio da ga napunimo bespotrebnim informacijama. Dakle, svaka nova ulazna informacija spremljena je namjerno u kratkotrajnu memoriju. Ako postoji potreba za tom informacijom, ako se podsjetimo na to zbog nečega ili je koristimo za nešto korisno, mozak će je automatski pohraniti u dugotrajnu memoriju. Međutim, ako se informacije zadržane u kratkotrajnom pamćenju ne prizovu i ponovno ne koriste, onda će ih mozak nakon nekog vremena odbaciti.
Kako zadržati informacije duže vrijeme?
Najbolji način za to je ponavljanje. Ako želiš da informacije iz kratkoročne budu prenesene u dugoročnu memoriju, onda trebaš signalizirati mozgu da su te informacije neophodne. Kad se nove informacije prizovu u intervalima, mozak ih percipira kao nužne informacije pa ih prebaci u dugotrajnu memoriju.
To ne znači da ćeš sjediti na jednom mjestu i ponavljati ono čega se želiš sjećati dvadeset, trideset ili više puta. Trebaš produžiti ponavljanje tijekom sati pa čak i dana. Tek onda će mozak to shvatiti kao korisne informacije. Na primjer, ako spremaš ispit i trebaš brzo upamtiti gradivo, pobrini se da se informacije ponavljaju najmanje četiri puta u razdoblju od 24 sata s razmakom od 4-8 sati između svakog ponavljanja. Isto tako, ako želiš upamtiti nešto dugoročno, ponovi te informacije triput prvi dan, a potom po jednom najmanje tri tjedna.
Korisni savjeti za povećanje memorije
Razumijevanje ima ključnu ulogu u pamćenju informacija. Umjesto da nagruvaš činjenice i brojke, ako razumiješ to što želiš upamtiti, to će se dogoditi do devet puta brže.
Umjesto da upamtiš sve od a, b, c i tako do ž, izaberi najvažnije i ključne čimbenike. Neka ti informacija koju želiš upamtiti bude prioritet.
Efekt serijalne pozicije je sklonost osobe da se prisjeti prvih i posljednjih dijelova informacija bolje od onih između. Uređuj svoj materijal prema tome.
Uči uz pomoć suprotnosti. Ako učiš novi jezik, nauči suprotnosti – poput dan i noć, visoko i nisko. Memoriranje usporedbom je puno učinkovitije.
Izgradi umnu palaču. Razmišljaj o svom mozgu kao o sobi, a informacije koje želiš spremiti kao objekte oko te prostorije. Na primjer, čim uđeš vidjet ćeš e = mc2 odmah pored vrata gdje vješaš kaput. Izgradi poveznice između objekata raspoređenih po sobi. Napravi nacrt i upleti informacije koje želiš u priču. Znanstvenici vjeruju da upotreba govora tijela ili gestikulacije tijekom učenja mogu pomoći u pokretanju mišićne memorije – što olakšava sjećanje. „Objesi na zid“ tvog uma riječi ili informacije koje želiš. Vidjet ćeš istaknute kad ih se želiš prisjetiti.
(www.jabuka.tv)
Hvala,puno ste mi pomogli