Alzheimerova bolest: Težak oblik demencije čiji se simptomi najčešće prepoznaju prekasno

Alzherimerova bolest je progresivna bolest mozga od koje u svijetu boluje oko 24 milijuna ljudi. Ova bolest oblik je demencije karakteriziran gubitkom pamćenja i sposobnosti rasuđivanja, a moguće su i promjene osobnosti. Ovo je javnozdravstveni problem za koji je potrebno pravodobno prepoznavanje.

Ovo je najčešći oblik demencije, a učestalost joj se povećava sa godinama života. Ovo stvara poseban rizik s obzirom na to da je u svijetu sve veći trend porast broja starijeg stanovništva. Smatra se kako će do 2020. godine broj oboljelih od psihičkih bolesti i demencija biti preko 40 milijuna stanovnika u svijetu. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj oko 80 tisuća oboljelih, a liječeno tek oko 800 bolesnika.

Simptomi se javljaju postepeno

Glavna karakteristika Alzheimerove bolesti je neprimjetan početak i postepeno pogoršavanje mentalnog statusa. U početku, u prvih nekoliko godina, bolest najvjerojatnije neće pokazivati dramatične simptome, ali će u kasnijoj fazi bolesti osoba postati gotovo potpuno ovisna o tuđoj pomoći. Razvoj bolesti se razlikuje od osobe do osobe, a uglavnom je trajanje oko deset godina.

S obzirom na to da se Alzheimerova bolest pojavljuje postepeno, u početku se smetnje često pripisuju staračkoj zaboravnosti. Simptomi mogu varirati od osobe do osobe, ali uglavnom prvi uključuje zaboravljivost za nedavne događaje, ali uz dobru očuvanost dugoročne memorije. Tako se osoba neće moći sjetiti što je jela za doručak ili s kim je jučer razgovarala, ali će se dobro sjećati nekog događaja ili proslave prije 10 godina. Baš zbog toga što se ovakvi simptomi pojavljuju polako, često se početak bolesti pripisuje klasičnoj staračkoj zaboravljivosti. Ovo su neki od prvih simptoma Alzheimerove bolesti:

  • gubitak kratkoročne memorije i nemogućnost prisjećanja najjednostavnijih stvari
  • problem sa planiranjem i rješavanjem problema – teškoće u slijeđenju recepta, zadataka, a posebice onih s brojevima
  • nemogućnost prisjećanja kako je osoba stigla na neko mjesto ili nemogućnost čitanja sata
  • krivo oslovljavanje pojmova – primjerice da osoba vidi stol i kaže tepih
  • nemogućnost pronalaženja riječi koje bi opisale ono što žele reći
  • gubljenje stvari
  • prestanak brige o vlastitoj higijeni ili zdravlju
  • socijalno povlačenje
  • stalne promjene raspoloženja

Uz to se ne pojavljuju nikakvi fizički simptomi, pa je početak Alzheimerove bolesti teško prepoznati. Nakon prvih simptoma, počinju se javljati kognitivne i psihičke promjene.

Kognitivne promjene uključuju ove simptome:

  • smetnje i nemogućnost prisjećanja kratkoročnih sjećanja – zaboravljaju se nedavni događaji, gube se stvari i neke rečene obaveze
  • otežano donošenje odluka zbog nesigurnosti
  • dezorijentiranost u vremenu se pojavljuje nakon nekog vremena – osoba ne može raspoznati koji je dan, mjesec, čak ni godina, a posebice vrijeme u danu
  • dezorijentiranost u prostoru kada osoba nije u mogućnosti pronaći put do vlastitog doma ili nekog mjesta na koji je inače odlazila često
  • kasnije faze uključuju i neprepoznavanje bliskih osoba i težak i nerazumljiv govor

Psihijatrijske promjene uključuju poremećaje u ponašanju:

  • osoba postaje jako uznemirena, nervira se na banalne stvari u danu
  • osoba može postati agresivna iako možda prije nikada nije pokazala agresivnost
  • osoba postaje depresivna, tjeskobna i moguće da doživi promjene ciklusa spavanja
  • osoba ne sluša, neodgovorna je i ne želi poslušati savjet ili zapovijed

Uz to su moguće i funkcionalne promjene kao posljedica kognitivnih i psihijatrijskih promjena:

  • poremećaji pri obavljaju svakodnevnih aktivnosti kao što je baratanje novcem, poteškoće prilikom obavljanja osobne higijene, teškoće prilikom odijevanja i slično
  • nemogućnost normalnog hranjenja ili obavljanja ostalih inače uobičajenih svakodnevnih radnji

Funkcionalne promjene se događaju u tri stadija pa mogu biti blage, umjerene i uznapredovale. U zadnjoj, uznapredovaloj fazi, osoba je potpuno vezana uz krevet i ovisna o tuđoj pomoći.

Pravodobno prepoznavanje i liječenje Alzheimerove bolesti

Rano prepoznavanje Alzheimerove bolesti, liječnička skrb i skrb okoline poboljšava kvalitetu života oboljele osobe, stoga je važno prepoznati simptome bolesti na vrijeme. Pravovremeno i rano otkrivanje može iznimno pomoći napredovanju bolesti i olakšavanju života oboljeloj osobi ali i osobama koje za nju brinu.

Ako ste primijetili znakove Alzheimerove bolesti na sebi ili nekoj osobi, odmah se obratite liječniku koji će tada procijeniti psihičko i fizičko zdravlje osobe. Pregledat će se medicinska povijest i provesti test o mentalnom statusu koji će provjeriti pamćenje, sposobnost rješavanja jednostavnih problema i vještine razmišljanja. Uz to se mogu izvoditi i pretrage krvi ili testiranje mozga. Ukoliko postoji sumnja osoba će biti usmjerena na savjetovanje stručnjacima za Alzheimerovu bolest – neurologu, psihijatru ili gerijatičaru. Razlikovanje Alzheimerove bolesti od drugih demencija je teško. Kod otprilike 85% bolesnika s Alzheimerovom bolesti, detaljna anamneza i standardni neurološki pregled omogućuje postavljanje točne dijagnoze.

Prosječno vrijeme preživljavanja od trenutka postavljanja dijagnoze je 7 godina, iako se o toj brojci još raspravlja, piše Net.hr. Cilj liječenja je poboljšavanje kognitivne funkcije i pamćenja te usporavanje napredovanja Alzheimerove bolesti ljekovima.

(www.jabuka.tv)


Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.