Komšić pričao o klimatskim promjenama i da, slušali su ga

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se u utorak na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP26) koja se održava u Glasgowu. Radi se o najvećem takvom skupu posljednjih desetljeća, kojem nazoči više od 180 šefova država.

Kako je istaknuo na početku obraćanja, konferencija se održava u trenutku kada je svijet svakodnevno suočen s posljedicama pandemije koronavirusa, kao i cijelim nizom klimatskih izazova koji pred čovječanstvo stavljaju težak zadatak za budućnost cijelog svijeta.

Zato je važno postići zajednički dogovor na koji način ubrzati globalno djelovanje protiv klimatskih promjena, kako bi se porast temperature zadržao ispod 1,5 stupnjeva Celzijusa, te spriječilo da klimatske promjene izmaknu kontroli, poručio je.

Napominje da su izazovi različiti za svaku od zemalja, ali bez obzira na to, neophodno je da u borbi s klimatskom krizom svi budu istoj strani i djeluju zajedno, kao što je neophodno i da se postave realni i ostvarivi ciljevi, jer će za implementaciju biti potrebna značajna financijska sredstva, posebno u zemljama s nižim BDP-om kao što je Bosna i Hercegovina.

BiH ulaže napore u smanjenje emisija stakleničkih plinova, ali ćemo u idućem razdoblju morati ulagati i više energije i novca kako bismo dostigli ciljeve koje smo postavili sebi. BiH je u travnju ove godine dostavila Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC) svoj ažurirani Utvrđeni doprinos (NDC) potvrđujući svoju opredijeljenost ispunjavanju Pariškog klimatskog sporazuma, podsjetio je Komšić u obraćanju.

Pojasnio je da je dostavljanjem ovog dokumenta Bosna i Hercegovina jedna od prvih zemalja zapadnog Balkana koja je usvojila ažurirani NDC s planom smanjenja emisija plinova s efektom staklenika za 33,2 posto do 2030. godine i gotovo 66 posto do 2050. godine.

U cilju ispunjenja ciljeva na prevenciji klimatskih promjena, BiH radi i na omogućavanju tranzicije ka održivosti i stvaranju povoljnog okruženja za privlačenje investicija privatnog sektora u čistu, pristupačnu energiju.

Bit će nam potrebna značajna međunarodna pomoć kada je riječ o transferu tehnologije, uspostavljanju financijskih mehanizama za poticanje dekarbonizacije, kao i finansijska podrška za projekte koje se odnose na klimatska pitanja, dodao je Komšić.

U cilju dalje dekarbonizacije energetskog sektora, u studneom 2020. godine, Bosna i Hercegovina je potpisala Sofijsku deklaraciju, čime je preuzela obvezu da će zajedno s Europskom unijom raditi na tome da Europa bude klimatski-neutralan kontinent do 2050. godine.

S tim u vezi, jedna od najvažnijih aktivnosti na kojoj trenutno radimo je izrada Integriranog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine (NECP BiH). Tim dokumentom se usklađuju višestruki ciljevi: Evropske unije u oblasti energetike i klime, Okvirne Konvencije Ujedinjenih nacija o promjeni klime, Pariškog sporazuma i Energetske zajednice, kazao je.

Bosanskohercegovački plan definirat će ciljeve za povećanje mjera energetske efikasnosti, povećanja udjela obnovljivih izvora energije i smanjenja emisija stakleničkih gasova do 2030. godine, kao i potrebne politike i mjere za njihovo ostvarivanje.

Cilj je da se odrede ambiciozni ciljevi za svaku od dimenzija Plana, za koje smatramo da je realno da budu dostignuti do 2030. godine, a koji će omogućiti dalji razvoj energetskog sektora Bosne i Hercegovine, naglašava Komšić.

Kazao je i to da u okviru izrade Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, BiH radi na izradi Mape puta za tranziciju regiona bogatih ugljem, dodajući da takva tranzicija regiona bogatih ugljem i kompletnog energetskog sektora u BiH mora biti pravedna i omogućiti prelazak sa uglja na obnovljive izvore energije bez gubitka radnih mjesta.

Kada je sektor energije u pitanju, za Bosnu i Hercegovinu je od najveće važnosti definirati načine finansiranja energetske tranzicije jer će energetska tranzicija zahtijevati značajna ulaganja u tehnologije i infrastrukturu s niskim udjelom ugljika.

U tom smislu, Bosna i Hercegovina će, kao i niz drugih zemalja, trebati značajnu međunarodnu financijsku pomoć i podršku za dekarbonizaciju energetskog sektora do 2050. godine s posebnim fokusom na plansko zatvaranje rudnika uglja i obustavljanje rada elektrana na ugalj, naveo je Komšić.

Napominje da BiH nesumnjivo želi dati svoj doprinos u borbi protiv klimatskih promjena, ali to neće moći učiniti sama nego će joj biti potrebna podrška i saradnja s državama koje svojim znanjem i resursima mogu taj proces ubrzati.

I bez obzira na činjenicu da ne predstavljam državu sa tako velikim brojem stanovnika, u naporima da zaustavimo klimatske promjene bit će nužno da svi daju svoj doprinos, i tu možete računati na nas, zaključio je svoj govor predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić u Glazgovu.

UN-ova Konferencija, pod nazivom COP26, smatra se povijesnim događajem u borbi protiv klimatskih promjena na kojoj se očekuje nazočnost 25.000 delegata iz cijelog svijeta.

(Fena)