Koliko ljudi u Mostaru boluje od zimske depresije?

Depresija je jedan od najčešćih psihičkih poremećaja današnjice. Broj osoba s depresivnim poremećajem kontinuirano raste u svim razvijenim zemljama svijeta. Epidemiološka istraživanja procjenjuju da od svih oblika depresije tijekom života oboli između 10 i 20 posto stanovništva razvijenih zemalja.

Prema riječima mr.sc.Ruža Milićević, dr.med. specijalista psihijatrije, na Klinici za psihijatriju SKB Mostar, udio pacijenata s bilo kojim oblikom depresijom u ukupnom broju hospitaliziranih tijekom cijele godine iznosi između 10 i 12 posto što je u skladu sa svjetskim kretanjima.

”Tijekom zimskih mjeseci, od prosinca do kraja veljače udio pacijenata hospitaliziranih zbog depresije, na našoj Klinici je za 3,9% veći nego tijekom ljetnih mjeseci, od lipnja pa do rujna. Tada govorimo o tzv. “zimskoj depresiji”. Procjenjuje se da zimska depresija pogađa između dva i pet posto stanovništva. Učestalost depresije je dva do tri puta češća kod žena nego kod muškaraca”, rekla je dr. Miličević za Bljesak.info.

Točan uzrok zimske depresije, prema riječima liječnice, nije znanstveno potvrđen, ali se znanstvenici u svim dosadašnjim istraživanjima slažu da nedostatak sunčeve svjetlosti ima značajnu ulogu. Kratki i hladni zimski dani velikom broju ljudi donose loše raspoloženje, a razlog je tome u činjenici da mrak potiče izlučivanje melatonina, hormona epifize, koji regulira san, raspoloženje i tjelesnu temperaturu.

Povećane količine melatonina, kako kaže liječnica, pridonose razvoju sezonske ili zimske depresije, stanja koje u težim slučajevima može zahtijevati i pomoć liječnika.

Zimska depresija ili kako se u literaturi još naziva ”sezonski poremećaj raspoloženja” (SPR) može se prepoznati po sljedećim simptomima: dugotrajna potištenost, bezvoljnost, neraspoloženje, negativne emocije, negativne misli, umor, praćen produženim spavanjem, pad koncentracije, gubitak energije, smanjena druželjubivost, osjećaj osamljenosti i napuštenosti, smanjeni spolni nagon, poremećaj apetita, razdražljivost, pojačana želja za slatkim, osobito uvečer, te fizičkim tegobama kao što su probavne smetnje, podložnost infekcijama, tromost ruku i nogu.

Pored zimske depresije za ovo vremensko razdoblje veže se i blagdanska depresija.

”U literaturi su opisani i slučajevi tzv. blagdanske depresije. Kod nas također su zabilježeni slučajevi pojačane pojavnosti depresije u mjesecu prosincu, da li je to izdvojeno blagdanska depresija ili u sklopu općenito depresivnog poremećaja ne možemo sa sigurnošću izdvojiti”, rekla je dr. Miličević zaBljesak.info.

”Blagdanska depresija se uglavnom povezuje sa samoćom, izoliranošću pojedinca. Mi smo tradicionalno društvo u kojem se blagdani proslavljaju u krugu obitelj i bližnjih pa to smanjuje rizik od depresije. Mada nažalost mi smo ujedno i područje koje je u skorom vremenskom periodu bilo izloženo nizu trauma ratnih,doživljenog gubitka bliskih osoba, društvenih poteškoća i aktualno u izrazito teškoj socio- materijalnoj situaciji pučanstva, što je u iščekivanju blagdana otežavajući i rizični čimbenik za pojavnost depresije.

Također, velika i pretjerana očekivanja koja u nametnutom trendu prate doček blagdana su također opterećavajuća, a realno gledano nepotrebna, što pojedinca dovodi u raskorak mogućnosti, potreba i želja te rezultira nezadovoljstvom, osjećajem nemoći, visokim intenzitetom frustracije što je sve čimbenik rizika za depresiju”, dodaje liječnica.

Prema riječima dr. Miličević liječnička pomoć oboljelima od zimske depresije nije potrebna ako simptomi nisu izrazito jaki i ne remete funkcionalnost pojedinca.

U tom slučaju, kako savjetuje liječnica kao lijek za ovu u posljednje vrijeme čestu, ali često neprimjetnu bolest preporuča se: dovoljno sna – nespavanje vodi u depresiju, unos dovoljno tekućine, vitamina i minerala, više voća i povrća, izbjegavanje masne i pržene hrane, izbjegavanje alkohola i kofeina.

Liječnica Miličević također kao lijek za zimsku depresiju preporuča redovito vježbanje, rekreaciju, šetnju u prirodi čak i kad nema sunca, jaku rasvjetu u kući, izlaganje dnevnom svjetlu, druženje, društvene igre, kreativni rad, te humanitarni angažman.

Nema komentara

Komentiraj: