Izetbegović: U BiH ne postoji islamska država, ali postoji radikalna hrvatska desnica

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović odbacio je tvrdnje Dragana Čovića kako demografska dominacija Bošnjaka prijeti uspostavom islamske države u BiH.

U intervjuu za portal Slobodna Bosna Izetbegović je kazao da su Čovićeve izjave reciklaža stare teze koja se izvlači “poput batine” još od 1983. i tzv. Sarajevskoga procesa na kojemu se, pod optužbom za kontrarevolucionarno djelovanje, sudilo skupini muslimanskih intelektualaca predvođenih Alijom Izetbegovićem.

“Islamofobija izazvana migrantskom krizom”

Ovaj put “batini” je novu energiju i šansu dala islamofobija izazvana migrantskom krizom. Cilj je oslabiti poziciju Bošnjaka, staviti nam na vrat hipoteku radikalizma i kompenzirati slabljenje pozicije HDZ-a nakon presude Haaškoga tribunala Jadranku Prliću i ostalima, izvršiti pritisak kako bi se ishodila rješenja po volji HDZ-a, ustvrdio je Izetbegović.

On je tako komentirao Čovićev istup ranije ovoga tjedna u Zagrebu u kojemu je čelnik HDZ-a BiH ustvrdio kako građanska država u BiH zapravo znači unitarnu, a time i islamsku državu, jer bi time bila dovedena u pitanje prava druga dva konstitutivna naroda.

Analiza: 8 neistina koje je izgovorio čelnik SDA Izetbegović

Slično upozorenje Čović je izrekao i prošloga tjedna u Bruxellesu kada su on, Izetbegović i srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić razgovarali s predsjednikom Europske pučke stranke (EPP) Josephom Daulom.

Radikalna hrvatska desnica

Izetbegović drži da cilj Čovića, odnosno HDZ-a BiH, nije teritorijalna podjela BiH “iako se i time prijeti”, nego “podjela izborne baze” odnosno RTV sustava, institucija, ministarstava.

Zato je Dragan Čović krenuo u napad pred Daulom s tezom o “radikalnoj bošnjačkoj desnici” i “namjerama stvaranja islamske države na tlu BiH”. Naravno da takvo što ne postoji, ali postoji radikalna hrvatska desnica i presudom Haaškoga tribunala utvrđeni udruženi zločinački pothvat. Stoga, prema njihovoj logici, vrijedi pokušati Izetbegovića i Bošnjake staviti u poziciju da se brane i pravdaju. Odgovorio sam da nisu Bošnjaci napravili udruženi zločinački pothvat, srušili Mostar i napravili konc-logore u Hercegovini, da nismo mi digli mjesec i zvijezdu nad Mostarom, već je podignut križ, kazao je Izetbegović.

Komentirajući prijepore oko izmjena Izbornoga zakona BiH Izetbegović je kazao da očekuje da će se u parlamentu BiH o tome razgovarati nakon što medijatori iz Europske unije, SAD-a i Ureda visokoga predstavnika (OHR) obave pojedinačne konzultacije s vodstvima političkih stranaka i kada se odrede “obrisi” mogućih rješenja.

Marijan Knezović: Izetbegović ne može govoriti u ime BiH, on predstavlja samo trećinu države!

Pretpostavljam da će medijatori pokušati iskristalizirati rješenje prihvatljivo svima ili potrebnoj većini pa će onda to biti eventualno usvojeno kao prijedlog te većine s kojim će se ići u parlamentarnu proceduru, kazao je Izetbegović govoreći o mogućem izlazu iz sadašnje pat-pozicije, javlja Hina.

U parlamentu BiH potkraj siječnja oborena su dva suprotstavljena prijedloga izmjena Izbornoga zakona, koje su u raspravu uputili HDZ odnosno Stranka demokratske akcije (SDA).

Rok za izmjene Izbornoga zakona istječe početkom svibnja, odnosno šest mjeseci prije provedbe izbora, za koje je najavljeno da će se održati 7. listopada.

(www.jabuka.tv)