Europski zastupnici u četvrtak su u Europskom parlamentu raspravljali o ukidanju ljetnoga i zimskoga računanja vremena.
Očekuje se kako će o rezoluciji glasati u popodnevnim satima i kako će pozvati Europsku komisiju da predloži prekid takvoga računanja vremena.
Zdravstveni problemi
Inače, kako je krajem prošle godine izjavio češki europarlamentarac Pavel Svoboda, u Parlamentu postoji snažna podrška promjeni direktive Europske komisije i ukidanju prakse promjene računanja vremena.
Znanstvena istraživanja pokazala su da 20 posto populacije pati od zdravstvenih problema zbog mijenjanja sata, istaknuo je Svoboda, voditelj neformalne radne skupine europarlamentaraca oformljene oko te inicijative.
Osim negativnoga utjecaja na ljudski bioritam, pomicanje kazaljki na satu dovodi i do većega broja prometnih nesreća, više poremećaja u obiteljima, kao i pada produktivnosti na radnom mjestu, ustvrdio je Svoboda na konferenciji održanoj u Europskom parlamentu u Strasbourgu.
Također je istaknuo da je pomicanje sata uvedeno s ciljem uštede energije, no da taj cilj nikad nije ispunjen.
Studija nepristrane službe EP-a za istraživanja jasno je pokazala da je ukidanje promjene vremena dobro za naših 510 milijuna građana, tvrdi Svoboda
Radna skupina broji preko 70 zastupnika Europskoga parlamenta iz svih osam političkih grupacija.
Finska krajem prosinca ima manje od šest sati dnevnoga svjetla
Finska je krajem siječnja iz svoga dubokoga zimskoga mraka pozvala Europsku uniju da ukine ljetno vrijeme i jesensko i proljetno pomicanje sata.
Problem je što u Helsinkiju, najsjevernijoj prijestolnici u Uniji, krajem prosinca ima manje od šest sati dnevnoga svjetla. Finski političari tvrde da pomicanje sata naprijed ili natrag u ožujku ili listopadu narušava spavanje i rad te može izazvati dugoročne zdravstvene probleme.
Finska ministrica prometa Anne Brener je nakon posljednje rasprave ministarskoga odbora za EU o toj temi, na svom Twitter računu napisala kako je finska vlada odlučila predložiti ukidanje pomicanja sata.
Naš je cilj napustiti promjenu sata u EU-u. Države članice trebaju zajednički odlučiti trebaju li se trajno prebaciti na zimsko ili ljetno vrijeme, poručila je.
Finska, kao i njezini susjedi preko Baltika, ima problema i zbog vremenske razlike na granicama s Rusijom, Bjelorusijom i Ukrajinom, koje nisu članice EU-a. Te su zemlje odustale od pomicanja kazaljki na satu nakon što je Moskva takvu odluku donijela 2011. godine.
Energetska kriza sedamdesetih godina
EU je, kako bi ujednačila vremena, devedesetih godina standardizirala tu praksu te sve članice u noći posljednje nedjelje u ožujku moraju kazaljke pomaknuti sat vremena naprijed, a posljednje nedjelje u listopadu natrag.
Glasnogovornik Komisije nije želio iznositi nagađanja koliko bi brzo to tijelo moglo odgovoriti na finski zahtjev. To je kompleksno pitanje, rekao je Enrico Bivio novinarima. Komisija trenutno proučava pitanje ljetnog vremena na temelju svih raspoloživih dokaza, odgovorio je novinarima.
Litva je od Bruxellesa u prosincu zatražila da se razmotri odustajanje od godišnjega prelaska na ljetno vrijeme u Europskoj uniji.
Inicijativa “odozdola”
Hrvatski europarlamentarac i član radne skupine Davor Škrlec rekao je hrvatskim novinarima u Strasbourgu da je još 2016. godine osobno razgovarao s europskom povjerenicom Violetom Bulc te kako su ona i Komisija dali podršku prijedlogu o ukidanju pomicanja sata, no kako im je kazala da inicijativa treba doći “odozdola”, odnosno od parlamenta i država članica.
Kroz tih godinu dana smo u Parlamentu organizirali neformalnu skupinu, naveo je Škrlec, a Komisija čeka da na plenarnu sjednicu dođe određeni dokument putem kojeg može djelovati.
Sve brojnijoj skupini europarlamentaraca koji se zalažu za ukidanje ljetnoga i zimskoga vremena pridružio se i hrvatski zastupnik Ivica Tolić, a od svih hrvatskih zastupnika u Parlamenti danas je na ovu temu govorio jedino zastupnik Škrlec.
(Hina)
