Između nas i granice koja odvaja vrlo visok stupanj ljudskog razvoja od visokog samo je Barbados. Točnije, mi smo 46. na listi od 187 zemalja. Norveška je još uvijek prva.
Hrvatska je 46. među 187 zemalja po Indeksu ljudskog razvoja objavljenom u srijedu za 2011. godinu, kojim UN-ov program za razvoj (UNDP) 21 godinu mjeri kakvoću života na temelju podataka o duljini života, pristupa obrazovanju i prihoda te BDP-a po stanovniku, prenosi Hina.
U odnosu na 2010., Hrvatska je napredovala s 51. mjesta i predzadnja je ispred Barbadosa u skupini ‘zemalja vrlo visokog razvoja’, najvišoj od četiri skupine.
Lani je Hrvatska bila među zemljama ‘visokog ljudskog razvoja’, no indeks je tada obuhvatio i manje država, njih 169, a godine 2009., bila je na 45. mjestu od 182 zemalja.
Iz hrvatskog susjedstva Austrija je na 19., Slovenija na 21., a Mađarska na 38. mjestu.
Norveška je i 2011., vodeća, kao i devet puta u zadnjih 11 godina. Slijede je Australija, Nizozemska, Sjedinjene Države te Novi Zeland.
Višedimenzionalni indeks
No Indeks je korigiran i Izvješćem o nejednakostima u pristupu zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i prihodima i tada je slika drukčija pa neke od najbogatijih zemalja, primjerice SAD, padaju s 4. na 23. mjesto, a Južna Koreja s 15. na 32. mjesto.
Hrvatsku taj korektivni Indeks smješta za tri mjesta niže.
Korektivni indeksi su i Višedimenzionalni indeks siromaštva te Indeks rodne nejednakosti. Njihova je svrha dati cjelovitiju i objektivniju sliku stanja.
U ‘skupini visokog ljudskog razvoja’ su primjerice dvije članice Europske unije: Rumunjska (50) i Bugarska (55), a iz regije Crna Gora (54), Srbija (59), Albanija (70), Bosna i Hercegovina (74) te Makedonija (78).
U ‘skupini srednjeg ljudskog razvoja’ su, primjerice, brzorastuća gospodarstva Kina (101) i Indija (134).
Posljednja skupina obuhvaća države ‘niskog ljudskog razvoja’ u kojoj pet posljednjih mjesta zauzimaju afričke države Čad, Mozambik, Burundi, Niger i posljednja Demokratska Republika Kongo.
Indeks ljudskog razvoja (HDI, prema Human Development Index) je zbirno mjerilo ljudskog razvoja. Obuhvaća prosječna postignuća neke države u tri različite dimenzije. To su duljina života i zdravlje, zatim pristup obrazovanju te prihodi. Indeks se izračunava na temelju podataka vodećih međunarodnih agencija i drugih vjerodostojnih izvora.
U traženju odgovora na globalne prijetnje potrebno je istodobno voditi računa o ekološkoj održivosti i pravičnosti, navodi UNDP. Ističe da je raspodjela prihoda postala još nejednakija zadnjih nekoliko desetljeća u velikoj većini zemalja iako su se smanjili jazovi u zdravstvenoj skrbi i obrazovanju.
(www.jabuka.tv)
