Evo koliko je novca dijaspora poslala u BiH

Osim izravnih novčanih doznaka koje konstantno rastu i putem kojih se osnažuju kućni proračuni velikoga broja obitelji u BiH, dijaspora je iznimno aktivna i kada je riječ o sudjelovanju u ekonomskim tokovima domovine putem tekuće potrošnje, a koja osobito dolazi do izražaja tijekom blagdana, kao i ljetnih mjeseci.

Takva tekuća potrošnja, bilo za proizvode bilo da se radi o plaćanju različitih usluga koje su u pravilu jeftinije u odnosu na zemlje zapadne Europe, izravno utječe na novčane tokove u bh. ekonomskom prostoru, stvarajući dovoljnu količinu novčane mase koja jamči zadržavanje rasta BDP-a i izbjegavanje recesijskih odlika.

Moglo bi se u konačnici reći kako dijaspora na svojevrstan način spašava domaću ekonomiju, što i nije pretjerana ocjena ako se analiziraju uzročno-posljedična kretanja, kao i povezanost procesa i sudionika u ekonomskom prostoru.

Kupnja domaćih proizvoda dodatno pojačava učinak koji ima dijaspora, a kada se tomu doda i činjenica da dijaspora ima znatan potencijal kada je riječ o povezivanju bh. tvrtki s europskim tržištem, kao i upoznavanje potencijalnih investitora o prednostima ulaganja u BiH, dolazi se do zaključka kako iseljeništvo kroz različite razine izravno ili neizravno omogućuje rast domaćeg gospodarstva.

Iz Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH) potvrdili su za Večernji list kako su ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili 5,26 milijardi KM i za 307 milijuna KM veći su u odnosu na 2022. godinu.

Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inozemstva, odnosno personalne transfere, odnosi se 3,79 milijardi KM i veće su za 203 milijuna KM u odnosu na godinu prije. Ostali tekući transferi iznose 1,48 milijardi KM, od čega se najveći dio, u iznosu od 1,36 milijardi KM, odnosi na mirovine iz inozemstva.

Poražavajuće nizak broj glasača iz dijaspore na izborima u RH

Podaci iz 2023. godine uklapaju se u slijed koji je primjetan već jedno vrijeme, a koji karakterizira konstantan porast iznosa novca koje iseljeništvo šalje u domovinu.

Primjerice, u 2022. godini, a prema podacima Centralne banke BiH, ukupni tekući transferi iznosili su 4,95 milijardi KM i za 598 milijuna KM veći su u odnosu na 2021. godinu. Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inozemstva odnosilo se 3,58 milijardi KM, a na ostale tekuće transfere 1,37 milijardi KM. Od ukupnog iznosa ostalih tekućih transfera, najveći dio u iznosu od 1,24 milijarde KM odnosi se na mirovine iz inozemstva.

Izravne novčane doznake jedan su od elemenata; onaj drugi, koji će dugoročno imati snažniji učinak, odnosi se ulogu svojevrsnog mosta koji dijaspora ima između bosanskohercegovačke i poslovne zajednice nekih od zemalja Europske unije. To osobito dolazi do izražaja u današnjim vremenima, čija je odlika nestabilna geopolitička situacija i mogući prekidi globalnih lanaca opskrbe, a što pak nameće potrebu ekonomijama Europe da više vremena i energije ulažu u otvaranje proizvodnih pogona u geografski bližim lokacijama.

BiH je jedan od poželjnih kandidata u tom kontekstu, a pritom se može nametnuti i određenim komparativnim prednostima.
Porez na dohodak jedna je od njih. Portal Euronews Business uradio je nedavno analizu na osnovi podataka Tax Foundationa iz kojih je vidljivo kako su Danska (55,9%), Austrija (55%), Portugal (53%), Švedska (52,3%) i Belgija (50%) neke od zemalja s najvišim stopama poreza na osobni dohodak.

S druge strane, Rumunjska (10%), Bugarska (10%), Bosna i Hercegovina (10%), Kosovo (10%) i Sjeverna Makedonija (10%) europske su zemlje s najnižim porezima na dohodak.

Druga komparativna prednost BiH je relativno niska cijena električne energije, a za još snažniji investicijski faktor bit će potrebno ubrzano nastaviti raditi na reformama koje se odnose na digitalizaciju i smanjenje potrebnih procedura, kao i ukupno poboljšanje poslovnog ambijenta. Naravno, preduvjet svega je stabilna politička situacija, piše Večernjak.

Dijaspora čini blizu 60 posto stanovništva BiH, evo u što najviše ulaže

(www.jabuka.tv | Foto: Freepik)