Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, procjenjuje se da u inozemstvu živi oko 2,2 milijuna ljudi bh. porijekla.
Ovaj broj uključuje osobe rođene u Bosni i Hercegovini koje su napustile svoju zemlju i procijenjeni broj njihovih potomaka rođenih u zemljama prijema bez obzira koje državljanstvo imaju, a ne uključuje tzv. staru emigraciju, navode u Ministarstvu za izbjeglice i raseljene osobe FBiH.
U odnosu na cjelokupno stanovništvo dijaspora predstavlja blizu 60 posto ukupnog stanovništva BiH.
Svake godine od njih, na osnovu novčanih doznaka u BiH stigne više od tri milijarde KM. Pretpostavlja se da dijaspora još toliko novca unese u BiH putem neformalnih kanala kao i kroz svoju potrošnju tijekom ljetnog odmora.
Važnost dijaspore za BiH
Statistički podaci pokazuju da bh. dijaspora ne sudjeluje u bh. ekonomskom životu samo kroz novčanu pomoć članovima svojih užih i širih obitelji koje su ostale živjeti u BiH, već i kroz ulaganje u poduzetništvo, koje je iz godine u godinu sve veće.
ŽZH u četiri godine iz EU fondova povukla više od 5 milijuna eura
Osim putem investicija koje prate povratci u zemlju porijekla, dijaspora BiH ulaže i direktnim investiranjem, gdje ona zadržava svoj boravak u zemlji emigracije, a investicija u BiH egzistira kao gospodarsko društvo pod kontrolom stranog vlasnika.
Precizno evidentiran iznos koliko bh. dijaspora na godišnjoj razini investira u poduzetnišvo u BiH, ne postoji, budući da se podaci o investicijama dijaspore ne vode zasebno, već u okviru ukupnih stranih investicija.
Kako su za Forbes BiH pojasnili u FIPA-i (Agencija za unaprjeđenje stranih investicija Bosne i Hercegovine), statistiku u okviru direktnih stranih investicija, a vezano za ulaganja dijaspore, veoma je teško službeno voditi, s obzirom da mogu biti različiti pojedinačni pristupi prilikom osnivanja tvrtki.
Osnivači gospodarskih društava iz iseljeništva mogu se registrirati kao bh. građani ili preko stranih kompanija, bez obaveze navođenja osnivača ili povezanosti sa iseljeništvom.
Također, osim u zemlji prijama, iseljeništvo može imati ili osigurati financijska sredstva i u BiH, pa se porijeklo kapitala kao osnovna odrednica DSI, ne mora uvijek vezati za inozemstvo.
Direktne strane investicije su u razdoblju siječanj-rujan 2023. godine iznosile milijardu i 442 milijuna KM, što predstavlja povećanje od 23.9% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine kada su direktne strane investicije iznosile milijardu i 164 milijuna KM, kazali su za Forbes BiH u FIPA-i.
Kroz Diaspora invest podržane 164 bh. tvrtke
Bh. dijaspora je ogromna. Naše procjene su da ona na direktan ili indirektan način sudjeluje sa 1/3 u bruto nacionalnom proizvodu BiH, kaže Armin Alijagić, predsjednik Udruženja Naša perspektiva, koje posljednjih 15 godina radi isključivo na involviranju dijaspore u ekonomski razvoj BiH.
Bh. analitičar iznio zanimljive podatke broja zaposlenih po općinama u Federaciji
Ovo udruženje bilo je glavni lokalni partner petogodišnjeg USAID-ovog projekta Diaspora invest, u okviru kojeg su kroz programe bespovratnih sredstava i tehničke podrške podržane 164 tvrtke u Bosni i Hercegovini.
Većina od tih tvrtki (između 60 i 70 posto njih), rezultat su direktne dijasporske investicije, što znači da je dijaspora došla u BiH i investirala svoj kapital, dok je ostatak tvrtki u BiH otvoren kroz ključno posredovanje dijaspore, koja je animirala svoje poslodavce da registriraju tvrtku u BiH, kaže Alijagić i dodaje:
Zahvaljujući njihovim preporukama, tvrtke sa Zapada su za svoje buduće investicijske destinacije umjesto turskih, bugarskih i drugih tržišta birale bosanskohercegovačko, što također vidimo kao dijasporsku investiciju, jer da nije bilo nje ta tvrtka se ne bi našla u BiH. I vjerujte, jako ih je puno.
Sektori u koje se najviše ulaže
Alijagić, koji je i sam živio 15 godina u inozemstvu, u Nizozemskoj, gdje je završio ekonomiju, te se odlučio vratiti u BiH, ističe da je kroz 164 tvrtke u BiH otvoreno više od 2.000 radnih mjesta, investirano 71 milijun KM, realizirano 144 milijuna izvoza i 191 milijun prodaje.
Kada je riječ o sektorima u koje bh. dijaspora najviše ulaže, on kaže da su oni raznoliki, ali da prednjače svakako metaloprerađivački, drvni, turistički.
Dijaspora u 90 posto slučajeva investira u mjesto porijekla. Sredine koje tipični strani investitori zaobilaze, ne zaobilazi dijaspora, jer je to njihovo rodno mjesto za koje su vezani. U Županiji Sarajevo na primjer zabilježeno je jako puno investicija u IT sektor, govori Alijagić.
Tvrtke koje otvara bh. dijaspora su izvozno orijentirane, pojašnjava sugovornik Forbesa. Prosječna bh. tvrtka, kaže on, izvozi 15 posto svoje proizvodnje, dok ona pokrenuta od strane dijaspore, izvozi 71 posto. Ljudi kada dolaze iz inozemstva u zemlju svog porijekla sa sobom ne donose samo kapital već i strana tržišta, kaže Alijagić.
(www.jabuka.tv)
Haha ulažu u auta!
A još do prije 3 godine palac im iz bičve virio!
Za Haha
Drndaju auto po dvi tri godine dok ga ne raskinu pa ga onda takvima kao ti prodaju pod novo i održavano. Poslje rumuna mi smo najveći biološki pogodak Europe, mi još platimo smeće koje njima više ne treba!
Komunjare dobro žive na grbaci istjeranog naroda. Uvoze jeftinu radnu snagu, sto znaci “moderno robstvo” i stede na tim ljudima, a vlastite grebu s’vanka. win-win situacija.
Još nas lože protiv Muslimana i Srba, u BiH ne može se isti zrak disati, dok u dijaspori najbolji prijatelji nam Srbi ili Muslimani. Koliko je narod glup tek se vidi da se izidje iz ove Vukojebine i pogleda malo sa strane! Robovlasnička demagogija jednostranačke vladavine uništava ovaj narod više nego njihovi predaci Komunisti!
Je, svi bježe u dijasporu, ali zato ovdje stižu migranti, koji će uvest svoju nacije, svoju kulturu, povijest i religiju. I svi ćemo to vrmenom prihvatiti.