Blidinje čuva 314 stećaka: Jedan krije motiv kakav je na ovim prostorima prava rijetkost

Visoko iznad svakodnevice, gdje Čvrsnica i Vran stražare nad jezerom koje pamti ledena doba, leže stotine kamenih spomenika koji su nadživjeli kraljevstva, ratove i granice. Na ovom prostoru evidentirano je šest nekropola stećaka s čak 314 stećaka.

Blidinje je odavno međunarodno poznata turistička destinacija, prepoznata po svojim prirodnim bogatstvima i sve raznovrsnijoj ponudi.

Crkva sv. Ilije, skijalište, bogata gastro ponuda, biciklističke staze i manifestacije u svim godišnjim dobima privlače posjetitelje različitih interesa.

Za većinu, Blidinje je nedjeljni izlet s djecom, utočište od ljetnih vrućina, planinarski uspon, kava ili ručak na planinskom zraku nakon vožnje kroz zavoje koji oduzimaju dah.

No, u središtu te slike, između jezera i podnožja Vrana, čeka nešto što odjednom utiša razgovor i u najbučnijem društvu, kameni grad mrtvih, nekropola u Dugom polju.

150 svjedoka jedne nestale države

Da bi se shvatilo što ove stijene rade ovdje, treba se vratiti u 14. stoljeće.

Blidinje je 1325. ušlo u sastav srednjovjekovne Bosne pod Kotromanićima.

Tridesetak godina kasnije, 1357., zajedno sa zapadnim Humom prelazi pod ugarskog kralja Ljudevita I., a poslije njegove smrti ponovno se vraća u okvir bosanske države  i tu ostaje sve do 1463. godine, do osmanskog osvajanja.

U srednjem vijeku Dugo polje pripadalo je župi Drežnica, koja se prostirala dolinom Drežanke i obuhvaćala Čvrsnicu, Blidinje i okolna polja.

I baš u toj drugoj polovici 14. i tijekom 15. stoljeća, dok su se sjene velikih europskih kraljevstava preslagivale, neki anonimni klesari u podnožju Vrana radili su nešto što će ih nadživjeti za pola tisućljeća.

Nekropola u Dugom polju prostire se na 90 puta 36 metara. 150 stećaka. 72 ploče, 52 sanduka, 14 visokih sanduka, četiri sarkofaga na postolju i jedan bez njega.

Brojke koje izgledaju suho dok ne staneš među njih, a onda shvatiš da hodaš kroz srednjovjekovno selo i njihove simbole.

Kamene pripovijetke

32 stećka u Dugom polju ukrašena su, i tu počinje prava priča.

Najčešći motiv je rozeta, sunčev simbol, znak života, znak vječnosti, ovisno o tome koga pitate. Ima 19 križeva, običnih i stiliziranih. Polumjeseci. Bordure i tordirane vrpce. Štit i mač.

Ali stećci nisu samo geometrija. Pet prizora lova. Dva viteška dvoboja. Dva kola, jedno samo od žena, drugo mješovito. I danas izgledaju kao da će se pokrenuti čim se okreneš.

U jednom prizoru tri lika izlaze iz tornja, a tko su i kamo su krenuli, ostaje nepoznato.

A onda je tu stećak broj 11. Na njemu je mitološka životinja, najvjerojatnije krilati konj, prikazan uz zmiju.

U Hercegovini, među ovim kamenjarom, krilati konj. Pegaz na rubu Vrana?

Dva su druga stećka jednako tajanstvena, na jednom su tri figure s rukama na grudima, na drugom pet muških figura podignutih ruku.

Sav taj kamen, vapnenac iz obližnjeg majdana ispod padina Vrana i iz Zreonice. Nisu ga vukli izdaleka. Izrađivali su spomenike od onoga što im je planina dala.

U središtu nekropole danas su ostaci kapele u koju su mještani u nekom kasnijem stoljeću ugradili nekoliko stećaka. Tako to ide u Hercegovini, kamen se nikad ne baca, samo se preraspoređuje.

Nekropola Risovac

Tko misli da je Dugo polje cijela priča, vara se. Park prirode Blidinje skriva 6 većih nekropola sa stećcima.

Risovac je jedna od impresivnijih, dijelom položena na širokom tumulu te ima 41 stećak:

• 10 ploča,
• 20 sanduka,
• sedam visokih sanduka,
• tri sljemenjaka s postoljem i
• jedan bez njega.

14 ih je ukrašeno, opet rozete, polumjeseci, križevi, scene iz lova i turnira, ljudske figure uhvaćene u kolu.

Kilometar dalje stoji Ponor. Manji, tiši, ali ne i manje važan. 21 stećak, 14 sanduka i sedam ploča. Samo jedan ukrašen, i to scenom iz viteškog turnira.

Pod zaštitom UNESCO-a

Sve spomenute nekropole proglašene su nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine, a sami Park prirode krije još tri veće (Donje Bare, Jezero i Barzonja) te nekoliko manjih nekropola (1-2 stećka) koje možete istražiti.

Dugo polje je 2016. godine uvršteno i na UNESCO-ov popis svjetske baštine, u sklopu serijskog upisa “Stećci — srednjovjekovni nadgrobni spomenici” koji obuhvaća lokalitete u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori.

Spomenute stećke pogledajte u galeriji na vrhu članka, a u videu ispod prošećite Dugim poljem iz ptičje perspektive:

I dok se o srednjovjekovnoj Bosni i njezinim granicama i danas vode rasprave, stećci ovdje spokojno stoje na istom mjestu već barem šest stoljeća.

Široki Brijeg dobiva digitalnu mapu stećaka: Doznajte što skriva nekropola Barevište

(www.jabuka.tv)