Cijene litre benzina primjerice u Sloveniji i Hrvatskoj iznosi 2,45, odnosno 2,49 maraka, a u BiH 1,81 marka, ali prosječna plaća u Sloveniji je oko 2.040 maraka, Hrvatskoj oko 1.500 maraka, a BiH 846 maraka, a o razini nezaposlenosti i siromaštva ne treba ni govoriti jer su razlike drastične.
U Bosni i Hercegovini bilo koja tema prerasta u prvorazredni politički kaos, pa tako ne čudi da se to dogodilo i s prijedlogom povećanja trošarina na gorivo za 15 feninga, ali ono što iznova čudi jesu paušalne ocjene raznoraznih aktera oko ove problematike.
Naime, iz usta brojnih predstavnika političkog i društvenog života u našoj zemlji moglo se čuti kako povećanje trošarina i nije neki udar na građane s obzirom kako je gorivo ionako najjeftinije u BiH, što samo po sebi nije istina, s tim da se prešućujući kako energenti u maloprodajnoj cijeli svih proizvoda sudjeluju u značajnom postotku.
Kada uz to znamo da imamo uz Srbiju i Makedoniju najmanje plaće u regiji, koje uz to iz mjeseca u mjesec padaju, te kako smo po broju nezaposlenih prvi u regiji, jasno je kako ogromnom broju naših građana svaka marka dragocjena, piše Dnevni list.
Cijene goriva i razine plaća
Krenemo li s cijenama goriva, benzin uistinu i jeste najjeftiniji u BiH te, prema podacima Udruženje naftnih kompanija Srbije, iznosi 1,81 maraka po litri. Međutim, dizel nije najjeftiniji u našoj zemlji (cijena 1,80 maraka po litri) nego u Makedoniji gdje iznosi 1,61 marku.
Treba jasno kazati kako su cijene goriva u drugim zemljama okruženja znatno veće – u Srbiji je benzin 2,33, a dizel 2,40 maraka, u Hrvatskoj cijene ove dvije vrste goriva su 2,49 , odnosno 2,24 marke, Crnoj Gori 2,52 i 2,23 marke, Albaniji 2,54 i 2,52 maraka, Grčkoj 3,06 i 2,54 marke, Rumunjskoj 2,08 i 1,94 marke, Bugarskoj 2,06 i 2,05 maraka, Mađarskoj 2,21 i 2,20 maraka te Sloveniji 2,45 i 2,24 marke.
Dakle, nesporno je kako imamo uistinu dosta niže cijene od većine drugih zemalja, ali nije istina kako su obje vrste goriva najjeftinije upravo u BiH.
Međutim, kako cijena naftnih derivata samo jedan aspekt ako govorimo o standardu u državi, jasno je da u BiH i najmanji poremećaj znači značajan udar za najsiromašnije građane (a onih koji žive ispod granice siromaštva prema analizama je od 16 do čak preko 20 posto).
Ukoliko uzmemo samo analizu plaća vidjeti ćemo kako se nalazimo pri samom dnu. Tako je prosječna plaća u 2016. godinu u Sloveniji oko 2.040 maraka, slijedi Hrvatska sa oko 1.500 maraka, Crna Gora oko 1.006 maraka, u BiH 846 maraka, Srbija 739,40 maraka te Makedonija sa prosječnom plaćom od 727,60 maraka. Isto tako, valja spomenuti kako su prosječne plaće u Grčkoj oko 1.852 maraka, Mađarskoj oko 1.150 maraka te Rumunjskoj oko 1.007 maraka.
Nezaposlenost i siromaštvo
Ono po čemu smo nažalost neslavni rekorderi jeste razina nezaposlenosti, koja iznosi 40,5 posto i po tome smo najgori u Europi. Prema rezultatima “Ankete o potrošnji domaćinstava” iz 2015. u BiH je bilo skoro 160.000 domaćinstava ili oko 490.000 stanovnika koji su ispod praga relativnog siromaštva, a mnogi tvrde kako je ta brojka još i gora.
Prema istim podacima, prosječna mjesečna potrošnja po domaćinstvu bila je u prosjeku za 161,29 maraka, ili 10,3 posto manja u odnosu na 2011.
Većina pobrojanih država imaju drastično veća ulaganja u poljoprivredu i uveden “plavi dizel”, dok su u BiH poljoprivrednici vrlo često na prosvjedima jer im se i najosnovnija prava krše, pa bi im povećanje trošarina predstavljala ogroman problem.
Prema tomu, jasno je kako svako povećanje cijene energenata, koje će prema navodima brojnih udruženja i nevladinog sektora, izazvati lančanu reakciju poskupljenja svih ostalih proizvoda biti još jedan udar na najsiromašnije građane.
Ali niti to ne bi bio toliko problem da su se do sada novci za koje smo se zaduživali trošili za razvoj i otvaranje novih radnih mjesta, a ne za uhljebe te se dijelili po “tetkama i stričevićima”, što je u BiH bilo gotovo pa i pravilo.
(www.jabuka.tv)
