‘Tko želi mir ne može dopuštati zločine nad životom’

Papa je u homiliji tijekom današnje mise u bazilici sv. Petra naglasio kako ‘u svakoj osobi težnja za mirom je osnovna želja’. Danas, kao svakog 1. siječnja, Crkva obilježava Svjetski dan mira koji je ove godine posvećen temi ‘Blaženi mirotvorci’.

Ovogodišnji je 46. svjetski dan mira na koji je Papa podsjetio i tijekom angelusa, prvog u ovoj godini, koji je izgovorio sa svoga prozora na Trgu sv. Petra punom hodočasnika.

Papina je poruka na svjetski dan mira zapravo je sažetak socijalnoga nauka Crkve i vodič za društveno i političko zauzimanje katolika. Papa je upozorio na zla koja muče cijeli svijet, poput krvavih sukoba koji su u tijeku, novih ratnih prijetnji, te napetosti i suprotstavljanja uzrokovanih sve većim nejednakostima među bogatima i siromašnima, prevladavanjem egoističnoga i individualističkoga mentaliteta izraženoga i nepravilnim financijskim kapitalizmom. Dao je i rješenje za prevladavanje ekonomske krize.

Fundamentalizmi i fanatizmi prevrću pravu narav religije

Upozorio je kako su, osim terorizma i međunarodnoga kriminala, za mir opasni i fundamentalizmi i fanatizmi koji prevrću pravu narav religije. A prehrambena je kriza, prema Papinim riječima, mnogo ozbiljnija od financijske. Što se pak tiče sve većega kršenja vjerske slobode, Benedikt XVI. je kazao kako i u zemljama vrlo stare kršćanske tradicije, sve više slučajeva vjerske nesnošljivosti, posebice prema kršćanstvu. Pritom je istaknuo da se i dalje gaze prava na život, obitelj i, sve više, socijalna prava.

Papa stoga poziva na življenje evanđeoskih blaženstava kako bi se izgradilo društvo utemeljeno na istini, slobodi, ljubavi i pravednosti. Oni koji se povjeravaju Bogu i Njegovim obećanjima u očima svijeta često izgledaju naivni i daleko od stvarnosti. Naprotiv, upravo oni koji žive bez Boga zavaravaju se da će svojim ljudskim strategijama izgraditi mir. Bez Boga, naime, na kraju uvijek prevladaju mjerila moći ili zarade, odnosno grijeh u svim svojim oblicima: u samoljublju, nasilju, pohlepi i volji za moći i vlašću, nesnošljivosti, mržnji i nepravednim strukturama.

Razvoj temeljiti na bratstvu i solidarnosti

Papa stoga predlaže novi gospodarski model, novi model razvoja koji se temelji na bratstvu i solidarnosti, na besplatnosti i logici darivanja. Potrebno je nevolje i potrebe drugih ljudi osjetiti vlastitima, podijeliti s drugima svoja dobra, te ići dalje od vlastitih interesa. Taj je model moguć samo ako se prepoznaje da smo u Bogu jedna jedina ljudska obitelj, ističe Papa.

Među društvenim pravima koja su danas najviše u opasnosti jest pravo na rad koji se, prema Papinim riječima, smatra varijablom ovisnom o gospodarskim i financijskim mehanizmima. Naprotiv, pristup radu i njegovo održavanje za sve ljude ima biti prednosnica, a za to su potrebne nove i hrabre politike rada, i to posebno kako bi se pružila budućnost novim naraštajima.

U poruci u povodu svjetskog dana mira Papa ističe da je potrebno etički oblikovati monetarna, financijska i trgovinska tržišta; valja ih koordinirati i nadzirati kako ne bi naštetila najsiromašnijima. Osvrnuvši se pak na prehrambenu krizu, koja je povezana i s neodgovornim ponašanjem nekih gospodarskih djelatnika te nedostatnim nadzorom od strane vlada i međunarodne zajednice, Papa je istaknuo potrebno strateško oživljavanje zemljoradnje, te zatražio potporu seoskom svijetu.

Poštivanje života

Papa poziva i na poštovanje života od njegova začeće do naravnoga završetka. Tko želi mir ne može dopuštati napade i zločine nad životom. Oni koji ne cijene dostatno vrijednost ljudskoga života, i podupiru liberalizaciju pobačaja, možda nisu svjesni da na taj način stvaraju prividan mir. Potrebno je promicati i širiti misli, riječi i geste mira, jer one oblikuju mentalitet i kulturu mira, ozračje poštovanja, čestitosti i srdačnosti. Potrebno je naučiti ljude voljeti se i odgajati se za mir, biti dobronamjerni, a ne jednostavno snošljivi.

Potrebna je ‘pedagogija praštanja’,odbaciti osvetu, pobijediti zlo dobrom, te imati samilosti, hrabrosti, i biti solidarni i ustrajni. To nije utopija, nego polagani rad, jer pretpostavlja duhovni razvoj, odgoj za najviše vrijednosti, te novo viđenje ljudske povijesti. Djelatnik mira je onaj tko traži dobro drugoga, dobro puno duše i tijela, danas i sutra, naglasio je Benedikt XVI. u poruci mira.

(www.jabuka.tv)


Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.