Usprkos činjenici da se na sva vrata i sve moguće načine forsiraju električni pogoni u cestovnom prometu, vozila pogonjena fosilnim gorivima i dalje su u apsolutnoj većini.
Još ćemo neko vrijeme češće govoriti o oktanima, cetanima i etanolu, a manje o snazi i tipu (električnih) punjača. Uostalom, činjenica da danas na hrvatskim cestama ima više električnih punionica nego električnih vozila dovoljno govori o tome gdje je Hrvatska danas.
A u toj istoj Hrvatskoj goriva koja se legalno nude za automobile dijele se u tri osnovne grupe. Kažemo legalno jer priče o plavom dizelu, lož ulju i sličnim derivatima ostavljamo po strani. Dakle, tri osnovne grupe su benzinska goriva, dizelska goriva i plin.
Benzinska goriva
Uz benzinska goriva najčešće vezujemo pojam oktana i oktanskog broja koji služi za razvrstavanje klase benzinskih goriva. Najjednostavnije rečeno, taj broj govori o otpornosti benzina na samozapaljenje. Logično, što je viši to je bolje, a gorivo s višim oktanskim brojem koriste sportski motori s višom kompresijom.
Proizvođači tu dodaju i različite klase sa svojim marketinškim oznakama i blagim razlikama cijene. Ta tzv. premium goriva imaju isti oktanski broj kao obična, ali zbog dodanih aditiva navodno osiguravaju bolji rad motora, manju potrošnju i čišći ispuh. Što god reklama govorila, auto vam s tim gorivima neće biti brži.
Međutim, važnije je piše li na pištolju E5 ili E10, a govori o udjelu etanola. Kod nas se nudi bolji E5, dok u nekim zemljama ide i dalje. U svakom slučaju, pratite oznaku koja piše na unutrašnjoj strani poklopca za gorivo – to je minimum koji smijete točiti.
Dizelska goriva
Uz dizelska goriva vežemo pojam cetanskog broja, a označava sposobnost samozapaljenja goriva, odnosno kašnjenja u paljenju. Logično, uz visoki cetanski broj, vežemo niski oktanski broj.
Kod dizelskih goriva nisu istaknute nikakve oznake osim B7 do B20, što ukazuje na udio biodizela u dizelskom gorivu.
Recimo i kako se ovdje također nude tzv. premium goriva s jednako dokazanim, odnosno nedokazanim efektom. Mi ćemo skrenuti pozornost na tzv. zimska goriva, poput Ina Arktika koje nudi bolja niskotemperaturna svojstva, a kombinacijom točke filtrabilnosti najviše -30 °C i točke zamućenja najviše -10 °C osigurava miran start i neometan rad motora u oštrim zimskim uvjetima.
Plin
U ponudi su dvije vrste: prirodni plin (CNG) i ukapljeni naftni plin (LPG) te obje predstavljaju osjetno čišći način korištenja motora s unutrašnjim izgaranjem. Naravno, u apsolutnoj većini su vozila s LPG instalacijom, a takav je i odnos broja punionica. Inače, CNG nudi osjetno veću uštedu, a u pravilu se radi o automobilima s tvornički ugrađenom instalacijom i spremnicima.
U pravilu gotovo sve marke nude na europskom tržištu svoje najpopularnije izvedbe automobila u CNG izvedbi, piše Index.hr.
(www.jabuka.tv)
