Ljudska vrsta ostavila je traga na gotovo svakom kutku Zemlje, no avanturisti i dalje žude za neotkrivenim mjestima.
Mir i spokoj mogu se, naravno, pronaći u šetnji Dolomitima ili vožnji kanua u Švedskoj, no tamo je civilizacija uvijek udaljena tek nekoliko kilometara.
Pitanje koje muči i znanstvenike jest postoji li na Zemlji mjesto toliko udaljeno i nepristupačno da ga do sada nitko nije ni primijetio.
U geografiji postoji termin upravo za takva mjesta – nepristupačni polovi.
Pol nepristupačnosti označava mjesto koje je najzahtjevnije doseći zbog udaljenosti od zemljopisnih oblika koji bi mogli omogućiti pristup tom mjestu, objasnili su iz zemljopisnog odsjeka kalifornijskog sveučilišta u Santa Barbari.
Polovi nepristupačnosti obično su kontinentalne ili oceanske točke.
Kontinentalni polovi dijelovi su kopna najudaljeniji od obale, primjerice euroazijski pol nepristupačnosti je u pustinji na sjeverozapadu Kine na granici s Kazahstanom.
Oceanski ekvivalent je Point Nemo u Južnome Pacifiku, točka udaljena gotovo2700 kilometara od najbližeg kopna, otoka Pitcairn.
Najudaljeniji otok na svijetu je nenastanjeni Bouvet na jugu Atlantskog oceana i u vlasništvu je Norveške od 1930.
Otok, nažalost, ima malo toga ponuditi avanturistima željnima bijega od civilizacije. Zbog oštrih vremenskih uvjeta, otok je dom tek lišajevima, mahovini i gljivicama koji rastu na dijelovima koji nisu smrznuti.
Od životinja mogu se pronaći albatrosi, kraljevski pingvini i druge ptice koje podnose niske temperature.
Postoji li onda mjesto na koje čovjek još nije kročio? Ljudska je vrsta izmijenila Zemlju i ostavila svoj trag gotovo svuda, kaže Reinhold Leinfelder, geobiolog na sveučilištu u Berlinu.
Čak i na Nemu vide se tragovi civilizacije – mikroplastika.
(Hina)
