Na Efrem kuli pored Livna završena je prva faza druge kampanje sustavnog arheološkog istraživanja.
Kako je rečeno iz Franjevačkog muzeja i galerije Gorica (FMGG) Livno, istraživanje kule nastavak je projekta kojim se planira zaštita, obnova i prezentacija utvrde starog Bistričkog grada.
Istraživanje je provedeno u organizaciji Grada Livna u suradnji s Franjevačkim muzejom i galerijom Gorica – Livno, a pod nadzorom Federalnog Zavoda za zaštitu spomenika u Sarajevu.
Voditeljica arheološkog istraživanja je Marija Marić Baković, muzejska savjetnica FMGG-a, uz arheologa Filipa Ćubelu te prosječno šest do osam radnika na terenu.
Foto: Franjevački muzej i galerija Gorica – Livno
Efrem kula se nalazi iznad stijena Crvenice na zaravni Teber, a po riječima voditeljice, u ovoj fazi istraživanja uz kulu kružnog tlocrta (unutarnjeg promjera 5,30 m i vanjskog 8,50 m, najviša sačuvana visina zida je oko 5,30 m te debljina zida 1,60 m) istražen je pomoćni utvrđeni prostor debljine zidova preko 4 m na kojeg se veže novi kompleks zidova koji se dalje nastavljaju te u tom dijelu iskopavanje nije završeno, prenosi Fena.
Rezultati najnovijih istraživanja pokazali su da se radi o kompleksnom utvrđenju uz obrambenu kulu za koju pretpostavljamo da je iz doba Osmanskog Carstva. Isto tako, otvorena je mogućnost starijih slojeva na ovom lokalitetu. Arheološka istraživanja puna su nepredvidljivih situacija koje nam predstavljaju nove izazove, sa svakim novim rezultatom postavljaju nam se i nova pitanja koja nas u istraživanjima vode dalje, kazala je Marić Baković, dodavši kako sve sudionike veseli sudjelovanje u stvaranju nove vizure grada Livna.
Osim Efrem kule terensko istraživanje Bistričkog grada u cilju konzervacije odvijat će se u sljedećem razdoblju i na kulama pod nazivom Veis i Klanac.
(www.jabuka.tv)
Pitanja (nek odgovori tko god želi): 1. Da li ste Hrvat iz BiH ? 2. Da li su hrvatske krajeve u BiH u 15.16. stoljeću okupirali Osmanlije ili ti ga Turci ? 3. Da li su Osmanlije bili okupatori i osvajači izvornih hrvatskih srednjovjekovnih područja u BiH ? 4. Da li Hrvati trebaju s divljenjem promatrati i gledati na ostavštinu onih koji su ih ubijali, mučili, terorizirali, okupirali i haračili ? 5. Da li mi Hrvati trebamo čak toliko apsurdni biti i diviti se i obnavljati građevine od naših srednjovjekovnih krvnika, osvajača, tlačitelja, i barbara shugavih osmanlija ? Hvala
Pitanja 1-3: odgovor – DA.
Pitanje 4: odgovor – NE
Pitanje 5: odgovor – Ukratko:
osmanlije nisu izvorni graditelji Starog grada u Livnu – kula je dio tog Starog grada (Bistrički grad) i kao takva je i “naša”, tj. Hrvatska… Sve ili velika većina srednjovjekovnih utvrda nastale su na temeljima ranijih prapovijesnih (Ilirskih) i antičkih (Rimskih) utvrda koje su u velikom broju obnovljene u vrijeme cara Justinijana I. (527.-556. godine, kršćanski vladar) i njegove rekonkviste i obnove Carstva.. Te utvrde su dočekale i doseljenje Hrvata u 7. stoljeću. Hrvati su nakon “aklimatizacije” počeli obnavljati te kasnoantičke utvrde i/ili ih proširivati. Nakon toga u Europu nadiru Mongoli (prva polovina 13. st), a nakon njih Osmanlije u 15. st. prisvajaju naše gradove, ruše simbole (crkve, samostane, islamiziraju mnoge kršćane ili ih odvode u janjičare…) i proširuju utvrde…. Sve do dolaska Austro-Ugarske Monarhije (1878. godine) živjeli smo (mi, kršćani u BiH) pod jarmom turaka… Evo i danas nije puno bolje, ali je bolje. LP!