Više od polovine portala u BiH radi “na crno”

Premda kampanja za predstojeće opće izbore u BiH službeno još nije počela, već je zabilježen veći broj slučajeva onoga što bi se moglo opisati kao govor mržnje, a povećan je i broj internetskih portala koji rade bez ikakvih osnovnih podataka: imena i prezimena osoba koje uređuju i objavljuju sadržaj, bez imenovanog urednika i bez ikakvih informacija o kontaktu.

Sugovornici Fene govorili su o ovoj temi te iznijeli neke prijedloge vezane uz ovaj problem.

Jurišić: nedostatak javne osude

Zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Duška Jurišić ističe da je korištenje suvremene IT tehnologije jedan od načina samoregulacije.

Ipak, to se pokazalo nedovoljnim. Ne vjeruje da postoji spremnost ni medija ni samoregulatora – Vijeća za tisak, da se bavi problemom govora mržnje, psihičkog nasilja, brutalnog vrijeđanja, pa čak ni iznošenja klevetničkih i potpuno netočnih navoda.

Unatoč tome što direktive Europske unije i Vijeća Europe nisu pretočene u zakone u Bosni i Hercegovini kako bi se regulirala ova oblast, oni koji žele, mogu ih izravno primijeniti. Nitko ih u tome ne sprječava.

Međutim, raspoloženje kreirano u javnosti negativno je prema bilo kakvoj regulaciji ili samoregulaciji. Na primjer, kaznena prijava za psihičko nasilje (zbog uvreda i psovki na društvenim mrežama) protiv višestrukog povratnika u činjenju kaznenih djela izazvala je brojne polemike u javnosti, osudu prijavitelja, relativizaciju djela.

Nisam optimist da će se u ovoj izbornoj godini bilo što riješiti po tom pitanju. Želim vjerovati da većina osuđuje objave s uvredljivim sadržajem i govorom mržnje, ali da je ta većina tiha pred agresivnom manjinom koju podržava dio akademske zajednice i političara pravdajući to slobodom izražavanja. Nemam dilemu da će to popraviti nečije izborne rezultate. Međutim, ne vjerujem da će utjecaj biti presudan za izbornu pobjedu, smatra Jurišić.

Zaključuje da je ključna posljedica što prešutna suglasnost mainstream medija za ovakve objave te nedostatak javne osude obeshrabruju one koji bi se mogli i željeli baviti politikom.

S druge strane, govor mržnje, uvrede, psovke, neprimjeren rječnik u pojedinim sredinama u Bosni i Hercegovini dovode do krajnje neprimjerenih reakcija lokalnih vlasti koje odlukama, zaključcima ili drugim pravnim aktima ograničavaju slobodu govora i medija.

Kajan: građani imaju pravo znati tko stoji iza portala

Predsjednik Komisije za informiranje Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Sanel Kajan podsjeća da je prema Vladi FBiH uputio inicijativu za reguliranje problematike anonimnih portala i govora mržnje u digitalnom prostoru.

Krijući se iza lažnih imena, iza profila bez identiteta, određene osobe već godinama provode digitalno uhođenje, psihičko nasilje, negiranje genocida, veličanje ratnih zločinaca, prikupljanje i zloupotrebu osobnih podataka, širenje nacionalne, rasne i vjerske mržnje te izravno targetiraju članove obitelji, uključujući i djecu.

Istovremeno smo suočeni s brojnim portalima koji djeluju potpuno anonimno – bez urednika, bez novinara, bez adrese, bez kontakta, bez impresuma. Portali koji se predstavljaju kao mediji, a zapravo su platforme za širenje mržnje, manipulacija i dezinformacija. Građani često nemaju kome ni uputiti prigovor jer ne znaju tko stoji iza tih portala. Time se izaziva strah i produbljuju podjele u društvu, navodi Kajan.

U BiH registrirano 488 informativnih web portala: “Bez impresuma nisu vjerodostojan izvor”

Stoga je podnio inicijativu Vladi FBiH za regulaciju djelovanja internetskih portala i za jaču sustavnu borbu protiv zloupotreba anonimnosti na internetu. Traži od Vlade Federacije BiH da pokrene proceduru izrade zakona kojim bi se reguliralo djelovanje internetskih portala u Federaciji BiH, propiše obveznu registraciju portala i javno dostupne podatke o vlasnicima, urednicima, redakciji, adresi, kontaktnoj e-adresi i broju telefona, uspostavi javan i svima dostupan registar online medija te definira jasne obveze i odgovornosti za objavljeni sadržaj, uključujući sankcije u slučaju širenja lažnih vijesti, govora mržnje i dezinformacija.

Građani imaju pravo znati tko stoji iza portala koji oblikuju javno mnijenje. Građani imaju pravo na sigurnost u digitalnom prostoru. A institucije imaju obvezu osigurati da internet ne bude prostor bezakonja, kaže Kajan.

Burek: zabrinjavajući porast broja neregistriranih internetskih portala

Vijeće za tisak i online medije u Bosni i Hercegovini upozorava na zabrinjavajući porast broja neregistriranih i netransparentnih informativnih internetskih portala, takozvanih “divljih portala”, čija se aktivnost posebno intenzivira uoči i tijekom izbornih ciklusa u Bosni i Hercegovini, rekla je izvršna direktorica Vijeća Dženana Burek.

Prema najnovijim podacima Mapiranja informativnih internetskih portala u Bosni i Hercegovini, koje je Vijeće provelo tijekom 2025. godine, u zemlji je evidentirano 488 informativnih portala, dok svega oko 40 posto njih ispunjava osnovne kriterije transparentnosti.

Ovi podaci potvrđuju dugogodišnja upozorenja Vijeća da digitalni medijski prostor u BiH ostaje izuzetno ranjiv na zloupotrebe, posebno u politički osjetljivim razdobljima.

Iskustva iz ranijih izbornih ciklusa pokazuju da se upravo u tim razdobljima povećava broj portala koji se koriste za širenje neprovjerenih informacija, političkih diskreditacija i manipulativnih narativa, često bez ikakve mogućnosti utvrđivanja odgovornosti za objavljeni sadržaj. Takva praksa izravno ugrožava pravo građana na točno i vjerodostojno informiranje i ozbiljno narušava povjerenje u medije i demokratski proces u cjelini, kaže Burek.

Vijeće za tisak i online medije u BiH podsjeća da sloboda izražavanja podrazumijeva i profesionalnu odgovornost i da to ne znači slobodu u obmanjivanju javnosti te da Kodeks za tiskane i online medije BiH jasno propisuje obvezu transparentnosti rada medija, uključujući objavljivanje impresuma u sklopu kojeg su jasno istaknuti urednička i odgovorna struktura te važne kontaktne informacije.

Mediji koji prihvaćaju sustav samoregulacije i poštuju profesionalne standarde daju ključni doprinos zaštiti javnog interesa, osobito u vrijeme izbora.

Vijeće poziva sve informativne internetske portale koji djeluju u Bosni i Hercegovini da se pridruže sustavu samoregulacije, da javnosti učine dostupnima osnovne podatke o svom radu i da se pridržavaju profesionalnih i etičkih normi.

Istovremeno, Vijeće apelira na nadležne institucije da, uz puno uvažavanje slobode medija, razmotre mehanizme koji će dodatno poticati transparentnost i odgovornost u digitalnom medijskom prostoru.

Također naglašavamo važnost jačanja medijske pismenosti građana kako bi publika bila u stanju prepoznati nepouzdane izvore informacija i razlikovati profesionalno novinarstvo od politički motiviranih ili propagandnih sadržaja, posebno anonimnih. Borba protiv dezinformacija, osobito u izbornim ciklusima, zahtijeva zajednički napor medijske zajednice, institucija i javnosti, poručuje Burek.

Vijeće za tisak i online medije u Bosni i Hercegovini nastavit će pratiti stanje u online medijskom prostoru, javno reagirati na kršenja profesionalnih standarda i pružati podršku odgovornom i etičkom novinarstvu u cilju zaštite prava građana na vjerodostojno informiranje i očuvanja demokratskih procesa u Bosni i Hercegovini.

(Fena)