Građani koji su dio radnog vijeka proveli u Hrvatskoj, a dio u Njemačkoj, ne gube godine staža ostvarene u inozemstvu. Prema pravilima Europske unije, razdoblja osiguranja zbrajaju se pri utvrđivanju uvjeta za mirovinu, no svaka država isplaćuje svoj dio.
Za mnoge radnike koji su dio karijere proveli u Hrvatskoj, a dio u Njemačkoj, postavlja se pitanje što se događa s njihovim mirovinskim pravima. Prema propisima Europske unije, radnici ne gube ostvarene godine staža, razdoblja osiguranja zbrajaju se kako bi se utvrdilo ispunjava li osoba uvjete za mirovinu.
Ipak, to ne znači da Hrvatska i Njemačka isplaćuju jednu zajedničku mirovinu. Svaka država zasebno izračunava i isplaćuje dio mirovine koji se odnosi isključivo na staž ostvaren u njezinu sustavu. U praksi to znači da umirovljenik prima dvije odvojene isplate.
Kada se primjenjuje zbrajanje staža?
Ako radnik nema dovoljno godina staža u jednoj državi kako bi samostalno ostvario pravo na mirovinu, nadležne institucije dužne su uzeti u obzir i godine odrađene u drugoj članici EU-a.
-
Važna napomena: godine staža ne prenose se fizički iz jedne države u drugu, niti se doprinosi spajaju na jedan račun. Zbrajanje služi isključivo kako radnik zbog preseljenja i rada u inozemstvu ne bi ostao bez mirovinskih prava.
Iznosi mirovina iz obiju država ne moraju biti jednaki jer ovise o visini uplaćenih doprinosa, duljini osiguranja, ostvarenoj plaći i dobi odlaska u mirovinu prema zakonodavstvu svake pojedine zemlje, piše Glas Istre.
Razmjerni obračun mirovine
Tijekom postupka nadležne institucije često izrađuju i takozvani razmjerni obračun.
Prvo se izračunava teoretski iznos mirovine koji bi radniku pripao da je cjelokupan radni staž ostvario u toj jednoj državi. Nakon toga određuje se razmjerni dio koji točno odgovara godinama osiguranja koje su stvarno odrađene u njezinu sustavu.
Gdje i kako podnijeti zahtjev?
Postupak je za buduće umirovljenike značajno pojednostavljen – u pravilu je dovoljan samo jedan zahtjev kojim se pokreće postupak u svim država u kojima je osoba bila osigurana.
-
Osobe koje žive u Hrvatskoj: zahtjev podnose Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), koji potom službenim putem razmjenjuje podatke s njemačkim nositeljem osiguranja.
-
Osobe koje žive u Njemačkoj: zahtjev podnose njemačkom osiguranju (Deutsche Rentenversicherung), koje potom obavještava HZMO radi utvrđivanja prava na hrvatski dio mirovine.
-
Ako ne živite u državi u kojoj ste radili: zahtjev se podnosi mirovinskoj instituciji države u kojoj ste posljednji put bili zaposleni.
(www.jabuka.tv | Foto: Pexels)
