Nitko u BiH, ali baš niko, nema točan podatak o broju udruga građana i fondacija u BiH, a neslužbeno se barata podatkom da ih je više od 12.000! Nejasno i što tolike nevladine organizacije rade i čime se konkretno bave. Zna se jedino da svatko može osnovati nevladinu organizaciju pod uvjetom da ima tri potpisa i napisan statut!
U ovom sektoru mora doći do krupnih promjena, ako je suditi po prijedlogu izmjena državnog Zakona o udruženjima i fondacijama koji je pripremilo Ministarstvo pravde BiH i o njemu će na zasjedanju 3. veljače raspravljati Zastupnički dom Parlamenta BiH. Treba posebno naglasiti da je Ministarstvo pravde BiH taj posao uradilo isključivo na preporuku, zapravo zahtjev Odbora Vijeća Europe za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma (Manival), piše Dnevni list.
U cijeloj toj oblasti obrće se ogroman novac i već godinama je pravi nered i kaos,a kakva je situacija pouzdano svjedoči i to što po važećim zakonskim propisima nevladine organizacije uopće nisu dužne da javnosti polažu račune, posebno one financijske. Javna je tajna da mnoge žive od obilnih donacija iz inozemstva ili iz domaćih proračuna, a da se uopće ne zna šta i za koga rade i često se osnivaju samo zato što osiguravaju unosan biznis osnivačima.
Prema sadašnjim zakonskim propisima, udruženje građana se osniva zajedničkim sporazumom tri ili više fizičkih ili pravnih osoba koje se „dobrovoljno udružuju radi ostvarivanja nekog zajedničkog ili javnog interesa bez nakane sticanja profita“. Također, nije tajna da i političke stranke znaju stajati iza nekih nevladinih organizacija samo da bi preko njih pokupile što više novca iz državnog, entitetskih, županijskih i općinskih proračuna ili javnih kompanija.
Ozbiljne i utjecajne nevladine organizacije odavno zahtijevaju da se zavede red, ali i upozoravaju da sloboda izražavanja i okupljanja i pravo na kritiku institucija vlasti moraju ostati netaknuti. Zbog toga i zakonske odredbe moraju biti precizne kako vlasti svih razina različitim tumačenjima, što je sada dozvoljeno, ne bi mogle da se obračunavaju s onim nevladinim organizacijama koje im nisu po volji i interesima.
Za razliku od drugih država, u BiH su udruženja građana i sportski klubovi, humanitarne organizacije, u Brčko Distriktu su to čak i mjesne zajednice i potpuno je nejasno tko i kako kontrolira njihov rad i poslovanje, pogotovo financijsko. Na sve njih primjenjuju se uopćene odredbe Zakona o udruženjima i fondacijama, pa je primjerice gotovo pa nemoguće identificirati tko se bavi isključivo humanitarnim radom.
U BiH je registrirano na stotine humanitarnih organizacija i neke od njih su ukinute i zabranjene tek na intervenciju država u kojima su im centrale ili nakon što su stavljene na američku i europsku crnu listu zbog sumnjivih poslova ili financiranja terorizma. Prema onome što se predlaže, svaka nevladina organizacija i fondacija morat će precizno definirati svoju djelatnost, a redovnu kontrolu obavljat će nadležne institucije zadužene za teritoriju na kojoj se ona nalaze, piše Dnevni list.
Također, maksimalno se pooštravaju i kriteriji za osnivanje nevladinih organizacija i uspostavljaju strogi mehanizmi kontrole njihovog rada i poslovanja, posebno kako se realiziraju projekti za koji je novac dobiven iz proračuna.
Na zahtjev Odbora Vijeća Europe za borbu protiv pranja novca i financiranje terorizma, BiH je obavezna da najkasnije u proljeće ove godine izradi detaljnu elektronsku bazu podataka o svim nevladinim organizacijama u državi koja će preko interneta svima biti dostupna.
(www.jabuka.tv)
