Vinogradari, približava se period cvatnje vinove loze!

Cvatnja počinje odvajanjem latica na osnovi cvijeta a ne pri vrhu kao kod većine drugih biljaka. Vrhovi latica savijaju se prema gore u obliku zvjezdice, prašnici se izravnaju i izbace kapicu.

Stariji su vinogradari dobro znali kako zbog velike osjetljivosti vinove loze, u ovoj fazi (u cvatnji) treba izbjegavati sve agrotehničke mjere i proljetne radove (zalamanje lastara, prihranjivanje, zalijevanje i sl.) jer time samo možemo negativno djelovati na tijek oprašivanja i oplodnje vinove loze.

Osim toga, svima nam je poznato kako nagla zahlađenja i obilne kiše za trajanja cvatnje vrlo štetno djeluju na oplodnju vinove loze. Posebice su opasni kasni proljetni mrazevi koji mogu nanijeti nepopravljivu štetu cvijetu i tako izravno utjecati na smanjenje uroda grožđa.

Trajanje cvatnje ovisit će o više čimbenika, te se slobodno može ustvrditi kako ona varira zavisno od vinograda do vinograda.

Uostalom to je razumljivo, jer se vinova loza uzgaja u različitim proizvodnim područjima i sa različitim sastavom sortimenta. Međutim, znakovito je kako jedan cvijet cvate tri do četiri dana, jedan grozd (cvat) pet do deset dana, jedan trs od osam do dvanaest dana i na koncu jedan vinograd od dvanaest do dvadeset dana.

A cvatnja počinje odvajanjem latica na osnovi cvijeta a ne pri vrhu kao kod većine drugih biljaka. Vrhovi latica savijaju se prema gore u obliku zvjezdice, prašnici se izravnaju i izbace kapicu. Potom dolazi do oslobađanja peludnih zrnca koja se dalje posredstvom vjetra i kukaca raznose širom po vinogradu.

Nakon što dođe do oprašivanja i oplodnje, iz plodnice će se razviti bobica, a njuška i vrat tučka osuše se i otpadnu.

Na vrhu bobice ostaje tamni ožiljak u obliku točkice.

Spomenimo još i kako cvjetanje počinje kada dnevne temperature pređu 15 stupnjeva C, dok je optimalna temperatura za nesmetano oprašivanje i oplodnju negdje između 25 i 30 stupnjeva C.

Međutim, za to je osim povoljne temperature neophodna i umjerena vlažnost. Drugim riječima, suho i vjetrovito vrijeme negativno se odražava na oplodnju vinove loze, a što je slučaj i s kišom te naglim zahlađenjima. Ali, svi cvjetovi u grozdu neće se oploditi te će od njih 150 do 1000, koliko ih može biti prisutno u jednom cvatu, otpasti oko 50 posto. Zbog te “prirodne selekcije” na kraju će se u jednom grozdu razviti od 100 do 700 bobica.

Neke sorte vinove loze uvijek imaju lošu oplodnju. Primjerice, u Hercegovini je to slučaj sa sortom Blatina koji ima ženski cvijet pa joj treba dobar oprašivač.

Kod drugih sorti kao problem slabe oplodnje često je nedostatak bora. Kako bi se to izbjeglo, vinovu lozu treba prskati pred cvatnju, nekim od gnojiva na osnovi bora, prenosi Agroportal.hr.

(www.jabuka.tv)


Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.