Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u završnoj je fazi pripreme tri zakona koji bi, prema riječima ministra Adnana Delića, trebali donijeti najveće reforme tržišta rada u Federaciji BiH u posljednje vrijeme.
Riječ je o Zakonu o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, Zakonu o zapošljavanju stranaca i izmjenama Zakona o radu, koji su u različitim fazama procedure i koji bi, ako budu usvojeni, trebali značajno promijeniti odnose između poslodavaca, radnika i institucija.
Razdvajanje aktivnih i neaktivnih tražitelja posla
Najvažniji reformski iskorak, naglašava Delić, odnosi se na novi zakon o posredovanju u zapošljavanju, koji će donijeti potpuno nove evidencije nezaposlenih osoba.
Želimo razdvojiti aktivne od neaktivnih tražitelja posla i omogućiti poslodavcima bolju filtraciju onih koji zaista žele raditi. Trenutno imamo apsurd: poslodavac traži, recimo, vozača, služba kaže da ih ima stotinu na evidenciji, a kad ih pozovete, niko se ne odazove. To je paradoks koji želimo riješiti, kazao je Delić u razgovoru za BiznisInfo.ba.
Novi zakon, dodaje, neće nikoga ostaviti bez zdravstvenog osiguranja, ali će jasno utvrditi ko je na evidenciji zbog traženja posla, a ko samo zbog beneficija poput dječjeg dodatka ili zdravstvenog osiguranja.
Oni koji više puta odbiju ponudu u skladu sa svojim kvalifikacijama bit će izbrisani iz evidencije aktivnih tražitelja posla, naglašava Delić.
Zapošljavanje stranih radnika u BiH: “Ne može ih kod nas biti šest tisuća, a u susjedstvu 60 tisuća”
Lakši uvoz radne snage – ali samo ako nema domaće
Drugi važan zakon u proceduri odnosi se na zapošljavanje stranaca, a cilj je, kaže Delić, olakšati procedure za poslodavce koji ne mogu pronaći potrebne radnike u BiH.
Trenutno su procedure za dobijanje dozvola za strane radnike vrlo komplicirane i traju predugo. Želimo ih pojednostaviti, posebno za sezonske poslove u građevinarstvu i uslužnim djelatnostima, pojašnjava ministar.
Ipak, Delić ističe da se zalaže za maksimalno iskorištavanje domaće radne snage prije uvoza stranih radnika.
Ne treba uvoziti radnike dok god imamo domaću radnu snagu. Ne može mi nitko reći da je bolje dovesti radnika iz Nepala nego, recimo, iz Tešnja u Sarajevo. Puno je lakše i prirodnije zaposliti domaćeg radnika: zbog jezika, kulture i svega ostalog, rekao je Delić.
Kvotama za uvoz radne snage upravlja državna razina, ali su one, dodaje, uglavnom neiskorištene upravo zbog složenih procedura, nostrifikacija i dugog procesa odobravanja dozvola.
Potražnja za stranim radnicima u BiH sve veća, evo kojim sektorima najviše trebaju
Izmjene Zakona o radu: vraćanje dostojanstva radnicima
Treći reformski korak odnosi se na izmjene i dopune Zakona o radu, kojim Ministarstvo želi, kako ističe Delić, vratiti dostojanstvo radnicima, posebno u privatnom sektoru.
Želimo popraviti ambijent za radnike, posebno u privatnom sektoru, gdje postoji veliki disbalans u odnosu na javni sektor. Nećemo to raditi na štetu poslodavaca, ali svi moramo dati svoj doprinos. Cilj je da radnici mogu dostojanstveno živjeti od svog rada i da planiraju budućnost ovdje, a ne da odlaze iz zemlje, naglasio je Delić.
Kraj apsurdima i sivoj ekonomiji
Delić upozorava i na zloupotrebe statusa nezaposlenih osoba, koje koriste beneficije dok rade na crno, čime nanose štetu i poslodavcima i proračunu.
Imamo slučajeve gdje radnici sami traže od poslodavca da ih odjavi, da bi mogli raditi na crno i primati pune iznose u kešu, dok poslodavac na osnovu toga koristi sredstva Zavoda. To je apsurd kojem moramo stati u kraj, poručio je.
Usvajanjem tri zakona – o posredovanju u zapošljavanju, zapošljavanju stranaca i Zakona o radu – Ministarstvo, kaže Delić, želi istovremeno urediti tržište, suzbiti sivu ekonomiju i stvoriti pravednije uvjete za radnike i poslodavce.
(www.jabuka.tv | Foto: Vlada FBiH)


Ono sto su uvezli u Hrvatsku je sve osim radna snaga. Mogu misliti sta ce doci raditi na ove nase jadne place.
Najveći problem nama zanatlijama je rad na crno,bez odobrenja za rad tj.registracija obrta ili firme.Svi koji vrše usluge struke na crno izravno uništavaju sve registrirane radnje,jer momci na crno nikome ništa ne plaćaju osim što nezakonito pune svoj džep a toliko uzmu iz prometa registriranim.
Nisam baš razumio ovaj dio kad radnik sam traži da ga poslodavac odjavi kako bi nastavio raditi na crno
Hoće li nama koji želimo raditi poslije 65 godine to omogućiti
Nerazumim kako jedan strani radnik moze doci raditi u BiH i sa tom zaradjenom platom ovde ziviti kad nasi nemogu ??? Gledam u RH strani radnik radi u dostavi gdje je poznato da su mizerne plate odlucio dace dovesti svoju obitelj iz Bangladesa jer je zadovoljan zivotom u RH. Mora platiti sve isto kao i Hrvati od kirije , potrebstina , struje i plina , hrane i pica itd. Covjek nemoze dase ne zapita kako moze taj strani radnik zivjeti zadovoljno u RH a Hrvati nemogu a svi moraju placati iste cjene svega sa ogranicenim primanjima ???
Ne dovodi nista izdrzat cemo ovako!
250000 ljenčuga na birou