Ugledni geograf tvrdi kako Hutovo blato skladišti 9 milijuna tona ugljika

Značenje močvara Hutovog blata na domak Čapljine, godinama je isticano u smislu važnosti za eko sustav – biljni, životinjski i riblji svijet.

Posebice je u tom kontekstu naglašavana uloga Hutovog blata kao staništa ptica močvarica. Međutim doktor znanosti Nusret Drešković, profesor na Odsjeku za geografiju Prirodno matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, ukazuje na trenutno najznačajniju ulogu Hutovog blata.

Hutovo blato je jedno od najvažnijih područja u Bosni i Hercegovini i cijeloj regiji, kad je u pitanju njegov tzv. sekvestacijski potencijal, odnosno potencijal za ublažavanje utjecaja klimatskih promjena. Kroz par projekata koji su realizirani u proteklih pet, šest godina, pokazalo se da je od prilike 9.000 000 (!) tona ugljika uskladišteno unutar močvarno barskog dijela Hutovog blata, što znači da ima izuzetno visoku vrijednost, izuzetnu važnost kad je u pitanju ublažavanje utjecaja klimatskih promjena. Ono nema samo nacionalni, nego regionalni, europski značaj, dakle, u odnosu na tu količinu ugljične mase koja je zarobljena i čijim bi otpuštanjem ugrozila se već i onako užarena situacija kad je u pitanju porast temperature s obzirom da je mediteranska regija već prepoznata kao jedno od područja koje je pogođeno klimatskim promjenama. U tom smislu dakle, vrijednost Hutovog blata zaista, nadilazi sva poznata područja u široj regiji koja imaju tu vrstu karakteristika, kazao je profesor Drešković, te kao svojevrsnu rekapitulaciju podcrtao:

Možemo slobodni kazati da Hutovo blato praktično skladišti više ugljika nego bosanskohercegovačke šume?!

Profesor Drešković je prvi koji izlazi s tezom o sekvestacijskoj ulozi Hutovog blata, kao svojevrsnog regulatora klimatskih primjena. S obzirom da je ta tema u žiži zanimanja ne samo domaće već cjelokupne svjetske javnosti za očekivati je konačno rješavanje statusa Hutovog blata, što prije svega podrazumijeva stabilno financiranje, te zahvate u smislu održavanja vodnog režima u močvari, odnosno ukupno sedam jezera koliko ima Hutovo blato.

Prof. dr. sc. Nusret Drešković

Zanimljivo da će se prema trenutačnim projekcijama, 2.100 godine uz porast razine mora od 10 metara i Hutovo blato naći pod morskom vodom. Što se i koliko na tom planu može učiniti, teško je reći, međutim očito je da bi u budućem gospodarenju tom biseru prirode trebalo dati međunarodni značaj, kakav po ulozi koju ima i zaslužuje, piše Radio Čapljina.

Projekcije o rastu Jadranskog mora

Inače, prof. dr. sc. Nusret Drešković, redovi profesor na Odsjeku za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta univerziteta u Sarajevu, doktorirao je 2011. godine na temu “Klimatski tipovi u BiH”. Autor je i koautor više knjiga, stručnih i znanstvenih radova, koji su prema službenoj evidenciji od 2014. godine, citirani 188 puta.

(www.jabuka.tv)


3 komentara

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.