U susjedstvu Sunčevog sustava otkrivena dva nova egzoplaneta

Zvijezda crveni patuljak udaljena samo 105 svjetlosnih godina od nas možda ugošćuje barem jedan nastanjivi planet.

U bliskoj orbiti oko hladne zvijezde slabog sjaja, znanstvenici su pronašli i potvrdili dva stjenovita egzoplaneta, jedan od kojih se nalazi na udaljenosti od zvijezde za koju se smatra da je u nastanjivoj zoni.

Znanstvenici će morati provesti daljnja promatranja kako bi se dalje odredila priroda tog egzoplaneta, ali otkriće je uzbudljivo, što sugerira da još takvih svjetova možda čeka da budu otkriveni u našem susjedstvu.

Čak i ako navedeni egzoplanet nije nastanjiv, svjetovi u nastanjivoj zoni su relativno rijetki, pogotovo oni stjenoviti. U svakom slučaju, otkriće je važan podatak za karakterizaciju populacije ovih egzoplaneta.

Otkriće lovca na egzoplanete

Dva egzoplaneta otkrivena su kao rezultat promatranja NASA-inog teleskopa TESS, koji je zadužen za lov na egzoplanete.

Dok je TESS gledao u malu crvenu patuljastu zvijezdu nazvanu LP 890-9 (AKA TOI-4306), uhvatio je slabe, pravilne padove u svjetlu zvijezde, karakteristične za egzoplanete koji kruže između nas i te zvijezde (to se još naziva i tranzitom), u periodima od 2,7 dana.

Podaci o tranzitu mogu nam reći poprilično o egzoplanetu. Tu je, na primjer, činjenica njegovog postojanja te orbitalni period. Na temelju toga koliko je svjetlost zvijezda prigušena, znanstvenici također mogu zaključiti o promjer egzoplaneta.

No, kako bi se potvrdila detekcija i dobilo više podataka o egzoplanetima, potrebno je više promatranja pomoću različitih instrumenata.

Drugo promatranje i još bolji kandidat

Ovo praćenje, posebno je važno u slučaju relativno hladnih zvijezda, kao što je TOI-4306, koje emitiraju većinu svoje svjetlosti u bliskoj infracrvenoj zoni i za što TESS ima prilično ograničenu osjetljivost, objašnjava astronomkinja Laetitia Delrez sa Sveučilišta u Liègeu u Belgiji.

Ona i njezin tim koristili su teleskope konzorcija SPECULOOS (Search for habitable Planets EClipsing ULTra-coOOl Stars), osjetljive na bliske infracrvene valne duljine koje emitira TOI-4306. Podaci o tranzitu dobiveni ovim promatranjima potvrdili su postojanje egzoplaneta nazvanog LP 890-9b.

Nakon toga Delrezin tim tražio je egzoplanete koje je TESS možda propusti te su pronašli još jedan egzoplanet, malo udaljeniji od matične zvijezde od LP 890-9b. Ovaj egzoplanet, nazvan LP 890-9c, ima orbitalni period od 8,4 dana.

Ostali podaci, uključujući mjerenja radijalne brzine koja određuju gravitacijsku silu koju egzoplanet vrši na zvijezdu i tako izvodi njihovu masu, omogućili su Delrezinu timu da detaljno okarakterizira dva egzoplaneta.

Dvije super-Zemlje

Iako njihove mase nisu izmjerene, podaci o radijalnoj brzini dali su znanstvenicima gornju granicu mase za oba egzoplaneta.

LP 890-9b je oko 1,32 puta veći od Zemljinog promjera i ima do 13 puta veću masu od Zemlje. LP 890-9c je oko 1,37 puta veći od Zemljinog promjera i ima do 25 puta veću masu.

Ta su mjerenja u skladu s gustoćom stjenovitih svjetova, poput Zemlje, Marsa i Venere, a ne plinovitih ili ledenih svjetova poput Jupitera ili Neptuna.

To znači da se ti egzoplaneti mogu klasificirati kao super-Zemlje, odnosno stjenoviti svjetovi koji su veći od Zemlje, a manji od Neptuna.

Gdje ti egzoplaneti kruže oko matične zvijezde, posebno kad je u pitanju udaljeniji od dva novootkrivena egzoplaneta, LP 890-9c, stvari postaju zanimljive.

Jedna od prvih stvari koje znanstvenici traže u procjeni potencijalne nastanjivosti vanzemaljskog svijeta, jest jesu li egzoplaneti preblizu ili predaleko od svoje zvijezde, što određuje hoće li biti prevrući ili prehladni za život kakav poznajemo.

Ne treba (ipak) pretjerivati

No, postoji umjerena ili nastanjiva zona u orbiti svake zvijezde u kojoj bi tekuća voda mogla udobno sjediti na površini planeta. LP 890-9c možda je na orbiti bliskoj svojoj zvijezdi u usporedbi sa Zemljom, ali ta je crveni patuljak oko kojeg kruži, puno hladniji i tamniji od Sunca.

Na svom orbitalnom položaju, LP 890-9c se nalazi unutar konzervativne nastanjive zone svoje zvijezde, primajući slične razine zvjezdanog zračenja kao i Zemlja. Nakon sustava TRAPPIST, to je drugi potencijalno nastanjiv svijet koji je dosad otkriven, kažu astronomi.

Ali ne bismo trebali pretjerivati. Biti na pravom mjestu ne jamči plažu s palmama. Naš susjedni planet Venera, koji je, da tako kažemo, bogat ugljičnim dioksidom i temperature blizu ekspres lonca od 500 stupnjeva Celzija, također je blizu ove takozvane nastanjive zone oko Sunca, kaže astronom Robert Wells sa Sveučilišta u Bernu u Njemačkoj, prenosi Zimo.

LP 890-9c je vrlo blizu točke u kojoj bi mladi planet mogao biti zahvaćen efektom staklenika, poput Venere, ali ne znamo sa sigurnošću što se tamo događa.

Studija je objavljena u znanstvenom časopisu Astronomy & Astrophysics.

(www.jabuka.tv | Foto: NASA, ESA, and G. Bacon/STScI)