88,1 milijun automobila proizveden je u 2016, odnosno čak 4,8 posto više nego godinu ranije. Analitičari očekuju da će globalna proizvodnja automobila ove godine dosegnuti 93,5 milijuna, od čega milijun električnih vozila.
Kao što možete vidjeti, električni automobili trenutno čine jedva nešto više od 1 posto ukupne automobilske proizvodnje.
I dok trenutna visokoserijska ponuda električnih vozila koje možete kupiti gotovo može biti pobrojana na prste dvije ruke, u idućih pet godina očekuje nas prava poplava ovih automobila, piše Tportal.hr.
Bloomberg je pobrojao čak 127 novih električnih modela koji bi se trebali naći na tržištu do 2022. To je impozantna brojka, posebice kad seu obzir uzmu stope rasta i podatak da pojedini analitičari procjenjuju kako će globalna potražnja za električnim vozilima u periodu do 2025 porasti na 3 do 6 posto.
Naravno, analitičari su i ranije bili u krivu, no činjenica jest da većina proizvođača juriša u nimalo jeftine investicije jer ne žele biti na začelju električne kolone.
Tržište pak šalje konfuzne signale.
S jedne strane imamo Teslin Model 3 kojeg američki proizvođač ne može proizvesti u dovoljnoj količini, pa će više od 300.000 kupaca koji su uplatili depozit čekati i nekoliko godina na svoj primjerak, dok je istovremeno Chevrolet morao usporiti, pa i zaustaviti proizvodnju Chevrolet Bolta zbog nedostatne potražnje.
Europljani su pak poludjeli za novim Nissan Leafom. Prije sedam godina, prvu generaciju ovog električnog vozila bilo je spremno kupiti tek par stotina ljudi, dok je u prva dva mjeseca otvorene knjige narudžbi za novi model na listu čekanja stalo čak 10.000 kupaca. Nissan će krenuti s isporukom u veljači iduće godine.
BMW je također izvijestio kako su ove godine isporučili 100.000 elektrificiranih vozila, no bavarsku objavu valja uzeti s malom zadrškom budući da su u ovu količinu uključeni i hibridni modeli koji kao glavni pogonski izvor ipak koriste dobre stare benzinske motore.
Tržište možda zbunjuje proizvođače, no zato su signali zakonodavaca na vodećim automobilskim tržištima itekako jasni. Vlade brojnih zemalja već su najavile uvođenje zabrana motora s unutarnjim sagorijevanjem, a najdalje je po pitanje postrožavanja normi došla EU koja već od 2021 snižava propisanu emisiju CO2 flote sa 130 grama po kilometru na 95 grama.
Budući da je prodaja dizelaša u padu, te bi se taj trend zbog afere Dieselgate mogao nastaviti, proizvođači automobila propisane ciljeve morat će dosezati uvođenjem plug-in hibridnih i električnih modela.
Proboj električnih automobila potiče i Kina koja želi postati predvodnica u implementaciji modernih automobilskih tehnologija. Kineske vlasti do 2025 žele udio od 20 posto električnih i hibridnih automobila na tržištu.
Uz batinu zakonodavci nude i mrkvu u vidu subvencija i poticaja. Tako je EU najavila fond od 2,2 milijarde eura namijenjen osnivanju konzorcija, nalik Airbusu, koji bi na Starom kontinentu razvijao baterijsku tehnologiju. Vlade će također još neko vrijeme morati nuditi porezne olakšice za kupovinu električnih vozila budući da su ona cjenovno nekonkurentna modernim benzinskim i dizelskim automobilima. Što se dogodi kad se ukinu olakšice zorno su ove godine pokazali primjeri iz Danske i Hong Konga gdje se prodaja električnih vozila strmoglavila nakon što su olakšice ukinute.
Pred nama je izuzetno zanimljiv period u kojem ćemo svjedočiti korjenitim promjenama u automobilskoj industriji. Nadajmo se da će u čitavom ovom procesu najviše profitirati – potrošači.
(www.jabuka.tv)
