Turska traži prodor na Balkan: U BiH i Albaniju šalju imame

Neootomanizam je pusti san političke elite u Turskoj. Ali tamošnji privrednici u Srbiji i na Balkanu mogu naći ono što im treba – tržište i jeftinu radnu snagu, kaže za Deutsche Welle istanbulski ekonomist Atilla Yesilada.

Turski predsjednik Erdogan u utorak (10. listopad) dolazi u Srbiju s delegacijom u kojoj je 150 poslovnih ljudi. To baš i nije uobičajeno.

Dozvolite da Vas ispravim: gospodin Erdogan često vodi mnogo biznismena na ovakva putovanja ako očekuje poboljšanja ekonomskih odnosa između određene zemlje i Turske. Balkan je jedan od primarnih ciljeva turske ekspanzije na dva načina. Prvo, imamo neootomanizam – znate, Turci žive u iluziji da ih njihove bivše kolonije poštuju pa da tamo mogu širiti posao i politički utjecaj. Drugo, postoji komplementarnost ekonomskih potreba.

Možete li to objasniti?

Mi možemo izvoziti jeftino u te zemlje i tamo graditi tvornice koje mogu proizvoditi jeftinije od turskih. U tom smislu su ekonomije komplementarne – mi imamo ono što njima treba, a oni imaju potencijal da od nas kupuju i proizvode. Slično je urađeno u Makedoniji, Albaniji i BiH pa mislim da takav utjecaj gospodin Erdogan želi proširiti i na Srbiju.

Ulagači u Srbiji imaju, iz njihovog ugla, neslućene mogućnosti. Dobivaju mnogo novca za svako radno mjesto, a slično subvencije daju i susjedne zemlje. Koliku ulogu to igra?

Nikakvu za gospodina Erdogana, ali veliku za turske biznismene. Troškovi zarada su u Turskoj nevjerojatno visoki, a ekonomski rast je u zastoju pa poslodavci gledaju kako bi se razvili preko granica, da jeftino proizvode i izvoze na tržište EU-a. Kao što znate, proces za prijem Turske u EU je praktično mrtav.

Dramatična je prednost za tursku privredu ako otvara pogone u zemljama koje su bliže EU-u ili su čak članice. A ako te zemlje subvencioniraju otvaranje radnih mjesta – još bolje za Tursku. Vjerojatno je to jedan od razloga što mnogi biznismeni žele putovati s Erdoganom u Srbiju.

Rekli ste da je glavni cilj Turske tržište EU-a. Traži li se, međutim, na Balkanu i novo tržište s obzirom na trenutne odnose s Njemačkom i EU-om?

Turska službena pozicija je da je zaoštravanje odnosa s Njemačkom bilo posljedica predizborne kampanje u Njemačkoj. Ali ja mislim da mnogi u Ankari shvaćaju da je konflikt s Berlinom ipak dublji. Postoji opravdani strah da bi mogle uslijediti gospodarske sankcije koje će utjecati na trgovinu i investicije. Turska uvijek traži nova tržišta jer domaća potražnja zapinje.

Ključna riječ u turskoj ekonomiji ove godine je – izvoz. On je ove godine povećan za 13 posto. Novi ekonomski program Vlade predviđa da privreda godišnje raste 5,5 posto realno do 2020. Kako bi se taj cilj dostigao vrlo je važno da se zadrži trend pojačanog izvoza. Naravno, Balkan je i u tom smislu zanimljivo tržište. Dakle ne samo Bliski istok i EU, već i Balkan i Afrika moraju biti stupovi na kojima raste turski izvoz.

Već ste spominjali politiku… teži li Turska kroz privredu i političkom utjecaju na Balkanu?

Ne samo kroz privredu, nego Turska kapitalizira svoje islamsko nasljeđe kako bi povećala svoj utjecaj – naravno, ne u Srbiji koja je pravoslavna. To sve zajedno bih nazvao mekom moći koja dobro radi u Albaniji i BiH. Tamo Turska šalje imame, a ima utjecaj i kroz dobrotvorne zaklade. Jasno, Turska uz Rusiju želi postati i veliki igrač na Balkanu.

Prije svega, Ankara brine za stabilnost tog prostora.

Drugo, vlast AKP – a sa time se ja ne slažem – misli da bi EU srednjoročno mogla postati više takmac nego partner, a da će Balkan biti jedno od igrališta na kojem će se odmjeravati snage. Dok EU nudi perspektivu integracije i pristupa, Turska želi da stavi nešto konkretno na stol kako bi se balkanske zemlje orijentirale prema Turskoj prije nego prema EU.

Kažete da ne vidite da ta dva utjecaja nužno moraju biti suprotstavljena?

Upravo tako. Ne mora to biti neprijateljsko rivalstvo već prije trka u ponudama. Jasno, EU nudi više demokratske standarde, stazu ka bržem društvenom razvoju kroz pregovaračka poglavlja koja oslikavaju tekovine EU, i pristup zajedničkom tržištu.

Turska čini što može, a možemo recimo na polju investicija u infrastrukturu – imamo sposobne graditelje koji mogu graditi jeftino jer su učili posao u teškim zemljama kao što su Kazahstan, Turkmenistan, Irak ili Libija.

Turski biznis će se širiti na onim poljima na kojima balkanskim zemljama manjka investicija kao što su proizvodnja tekstila, namještaja, kožne galanterije…

Dakle polja s niskim ili srednjim viškom vrijednosti koja zahtijevaju veliki udio ljudskog rada. To su industrije u kojima balkanske zemlje mogu odmah u puni zamah i mogu postati izvozna baza turskih kompanija.

Erdogan se vjerojatno može odlično razumjeti s balkanskim čelnicima. Recimo s Vučićem, obojica su na neki način autokrati.

To je također točno. Turska očito ima problem s demokratskim zemljama kao što se vidi u odnosima s Njemačkom, Nizozemskom, Austrijom i zapravo gotovo svim zemljama EU. U Sjedinjenim Državama nemamo velikih problema s Trumpom, ali su Kongres i pravosuđe druga priča.

Ali dozvolite da ukažem na moguće zamke: neotomanizam je, kao što sam rekao, san. Nikada nisam vidio da je kolonijalna sila dočekana otvorenih ruku u bivšoj koloniji. To Turskoj svakako nije uspjelo na Bliskom istoku.

Ne mislim ni da na Balkanu postoji veliki entuzijazam za tursku ekspanziju. Srbija je nacionalistička koliko i Turska, a rane rata u Bosni nisu zarasle kako treba. Na psihološkoj razini je približavanje moguće, ali je pod znakom pitanja hoće li turske kompanije lagano prodrijeti u Srbiju.

Podsjetit ću da Turska ima slične prednosti u ekonomskom pogledu u odnosu na Grčku, ali se ekspanzija na to tržište nikada nije dogodila jer grčko društvo ima zadršku prema Turskoj, kao što i mi imamo zadršku prema njima.

Također, turska meka moć o kojoj sam govorio na Balkanu nailazi na umjereniju tradiciju islama. Ima prigovora da Turska pokušava politizirati muslimane na Balkanu.

Tamo se mora oprezno prići.

Jasno da do sada turski napori nisu pretjerano urodili plodom. Recimo u Iraku vidimo drugačije rezultate – Turska je prvi izvoznik u irački Kurdistan. U subsaharskoj Africi brojke pokazuju značajan rast izvoza. Azerbajdžan je pouzdan partner iz očitih razloga, ali nismo načinili prodor na Balkanu.

Možda i zato jer je Balkan siromašan i potrebno je mnogo investicija prije nego što se ubere profit.

(www.jabuka.tv)

3 komentara

  • Sto reci prepisati i dopuniti neciji raniji komentar sa tackom 8:
    ……
    8. Stalno izigravanja žrtve na kartu prognanih raseljenih pobijenih i ostalih ratnim uzasom zadesenih ljudi prosto nije dobro ne za te ljude nego za realnost a realnost kaze da u BiH nije domicilno i jedino stradalo stanovništvo ono bosnjacko stradali smo mi mnogi samo nemam mogucnost uljebljenja čitavog niza novinara telecizija portala da samo o tome lementiraju…prost necu nijekati da su zlocini nad bosnjacima tada muslimanima cinjeni i jesu i trebaju biti kaznjeni oni koji su to činili ali ne mogu vjerovati niti me moze itko ubijediti da su se sami od sebe poubijali civili Doljana Sarajeva Mostara Sutine Bune Stoca eto njih nisu ubijali vojnici Armije ranije TO i li patriotske vam lige jako drage nas vama i vasim logisticarima raznim…prosto ne mogu vjerovati da nitko nece oshovarati za svirepo ubojstvo dviju ucenica vjeronauke ispred katedrale u Mostaru ej….mora da su Ridjavi prince dosli svemirci poubijali Uzdol Doljane Blagaj Ravno Travnik A tek Bugojno tamo nije tvoj frend i savjetnik i ministar ucestovao oni su zlatni momci bili prave patriote eh da ni one u Prnjavoru nije zaklao svemirac valjda kao ni one u Gorazdu. Nisu moje stranke.nabile duhovanja u Krivaji Zavidovici.zeljezari zenica BiH airlinesu nisu moje stranke unistile carinski sustav nase zemlje nego bas vi i svi vasi Lijanovići Sokolici Krivajici Zeljezarici Zeljeznicari eh da nisam ja niti itko moj pucao oko Holiday Inna…nisam ja niti itko iu moje stranke moje drzave Bosne i Hercegovine dao tebi za pravo da ides kod zemlje koja je ucinila prvi svjetski priznati genocid nad Armencima i jos to nijece!
    Znaci sama danasnja turska je zapravo preteča modernih genocida ukoliko netko ima da to cinjenicno opovrgne izvolite POUNOJALI SU MILIJUNE LJUDI A NAPOSE ARMENACA A OPET UZ POMOCI BLAGONAKLONOST RUSIJE TAKO DA NE STOJE OBJAVE DA JE RUSIJA CUVATELJ KRSCANSTVA NEGO BAS NAPROTIV KAO I TURSKA RUSITELJ SVEGA DOBROGA ALI IMA NJIH JOS……
    TURSKA TJECE NA OVO PODNEBLJE PREKO RIDJAVIGA PRINCA ZVANOGA ZLATNA KASIKA I PREKO VUCICA ZVANOHA CHETNIK UKOLIKO NETKO IMA DRUGACIJE CINJEJICE IZVOLITE

  • Oni su nama poslali imame ima već 15 god. i svoje obavještajce,obavještajne službe samo što vi nama to tek prenosite u medijima…Kako je ubijen Leutar,Ugljen,Delalić i ništa,gdje su te istrage,tko to stopira,tko je uništavao dokaze,sa kim su se ovi ubijeni zamjeriliitd.Odgovor na to,tko nam može dati…Vidi te li vi u kakvoj mi državi živimo,gdje su vehabije,selefije ,zastave isila postali normala.Za zločine nad hrvatima,srbima bošnjak ne može odgovarati,štiti ih politika Sarajevo,…Arapi dolaze masovno,kupuju zemlju od hrvata,srba i to normalno…Ode ovo ,,đavlu,,sve…

Komentiraj: