Titov “Galeb” na meti kritika: Nekada prevozio Churchilla, a danas guta milijune

Budućnost broda “Galeb” mogla bi se odlučivati na referendumu nakon završetka njegove obnove, poručila je riječka gradonačelnica Iva Rinčić, reagirajući na rasprave o rastućim troškovima održavanja i sanacije ovog povijesnog plovila.

Pitanje financiranja ponovno je otvoreno na aktualnom satu Gradskog vijeća Rijeke, gdje je vijećnica Katarina Matak Radoš (HDZ) izrazila bojazan da će se brod morati opet sanirati novcem građana. Povod za zabrinutost jest novi natječaj za obnovu čiji je iznos znatno veći od osiguranih sredstava.

Gradonačelnica je obećala da će učiniti sve kako bi se spriječilo dodatno trošenje novca iz gradskog proračuna, pojasnivši trenutnu financijsku konstrukciju.

Šefica grada istaknula je kako izdano jamstvo iznosi oko 200.000 eura, dok je na natječaju naveden iznos malo veći od 400.000 eura, naglasivši pri tome dugoročno opterećenje za gradsku blagajnu.

Kada je riječ o budućnosti broda Galeb kada se završi projekt njegove obnove, otvorena sam za mogućnost da građani referendum odluče što će biti s brodom Galeb jer je činjenica da će se godišnje i kada bude sve gotovo izdvajati za njega milijun eura, rekla je riječka gradonačelnica.

Privođenje broda novoj svrsi dio je šireg projekta u sklopu kojeg je brodogradilište u Kraljevici 2020. godine preuzelo uređivanje Galeba kako bi postao Muzej nesvrstanosti.

Od trgovačkog broda do Titove ploveće rezidencije

Priča o Galebu započinje 1938. godine u talijanskom brodogradilištu Ansaldo u Genovi, gdje je izgrađen pod imenom RAMB III za potrebe trgovine južnim voćem.

Tijekom Drugog svjetskog rata služio je kao prateća krstarica i prijevoznik tereta, a nakon stradanja od britanskog torpeda 1941. godine, kapetan Giuseppe Aneti izveo je nesvakidašnji podvig preplovivši 900 milja krmom unazad od Libije do Sicilije.

Nakon kapitulacije Italije preuzimaju ga Nijemci, preuređuju u minopolagač Kiebitz te njime postavljaju više od 5.000 mina u Kvarneru, sve dok ga 1944. godine u riječkoj luci ne potapaju saveznički zrakoplovi.

Splitski Brodospas ga 1947. godine izvlači s dubine od 22 metra pomoću cilindara i stlačenog zraka, nakon čega je u Pulskom brodogradilištu rekonstruiran u moderni školski brod Jugoslavenske ratne mornarice.

Široj javnosti Galeb je najpoznatiji kao ploveća rezidencija Josipa Broza Tita. Od ožujka 1953. i prvog posjeta Velikoj Britaniji, Tito je njime putovao 14 puta i posjetio 18 zemalja na tri kontinenta.

Na tim putovanjima dugim 85.000 nautičkih milja, palubom Galeba prošli su brojni svjetski čelnici i uglednici:

• Zapadni i svjetski čelnici: Winston Churchill, grčki kralj Pavle i kraljica Frederika, etiopski car Haile Selassie, marokanski kralj Hasan II.
• Čelnici Pokreta nesvrstanih: Gamal Abdel Naser, Džavaharlal Nehru, Ahmed Sukarno, general Abud, Kvame Nkrumah, Sirimavo Bandaranaike, arhiepiskop Makarios.
• Ostali dužnosnici: Nikita Hruščov i Wojciech Jaruzelski, uz brojne znanstvenike i umjetnike.

Nakon raspada države i boravka u Boki kotorskoj, brod kupuje grčki brodovlasnik, no uslijed financijskih problema ostaje na vezu u brodogradilištu Viktor Lenac.

Grad Rijeka preuzeo je vlasništvo nad Galebom 2009. godine na javnoj dražbi iskoristivši pravo prvootkupa za 150 tisuća dolara, čime je započeo dugogodišnji proces njegove transformacije u muzejski prostor.

(www.jabuka.tv | Foto: Spomenikdatabase.hr)