NASA-in teleskop James Webb snimio je prve dokaze prisutnosti ugljičnog dioksida u atmosferi planeta izvan našeg sustava.
Ovo promatranje plinovitog diva koji se kreće oko zvijezde slične Suncu udaljene 700 svjetlosnih godina od Zemlje pruža važne uvide u sastav i formiranje planeta. Otkriće prihvaćeno za objavu u časopisu Nature, pruža dokaze da će Webb u budućnosti moći otkriti i mjeriti ugljični dioksid u atmosferama manjih kamenitih planeta.
WASP-39 b je vrući plinoviti div sa otprilike 1/4 mase i 1.3 većim promjerom od Jupitera. Njegova ekstremna pahuljastost rezultat je visokih temperatura koje sežu do oko 900 celzijevih stupnjeva, piše NASA.
Za razliku od hladnijih i kompaktnijih plinovitih divova kakve imamo u našem sustavu, WASP-39b kreće se jako blizu svojoj zvijezdi – na udaljenosti jednakoj jednoj osmini one između Merkura i Sunca (zbog čega završava jedan krug u nešto više od četiri zemaljska dana). Otkriće ovog planeta u 2011. bilo je temeljeno na suptilnim promjenama u jačini svjetla tijekom prolaska planeta ispred zvijezde.
Catch your breath — Webb has captured the first clear evidence of carbon dioxide (CO2) in the atmosphere of a planet outside of our solar system! WASP-39 B is a gas giant closely orbiting a Sun-like star 700 light years away: https://t.co/FenLqV6HSo pic.twitter.com/abJvqxfLdG
— NASA Webb Telescope (@NASAWebb) August 25, 2022
Dosadašnja promatranja teleskopima Hubble i Spitzer u atmosferi su otkrila prisutnost vodene pare, natrija i kalija, a Webbovi napredni infracrveni senzori potvrdili su i prisutnost ugljičnog dioksida.
Promatranje plinovitog diva WASP-39 NIRSpec prizmom samo je dio opširnijeg istraživanja planeta uz pomoć većeg broja Webbovih instrumenata, kao i promatranje dva druga planeta. Istraživanje koje je dio programa Early Release Science dizajnirano je da zajednici istraživača egzoplaneta čim prije pruži robusne podatke snimljene Webbom.
Cilj nam je analizirati promatranja u sklopu Early Release Sciencea čim prije te razviti alate otvorenog izvora koje može koristiti cijela znanstvena zajednica, kaže Vivien Parmetier, istražiteljica sa sveučilišta Oxford.
Ovo suradnicima diljem svijeta omogućava lakši rad te osigurava da promatranjem dobivamo najtočnije moguće znanstvene rezultate, zaključila je.
(www.jabuka.tv)
