Što se zapravo događa vašem tijelu kada jedete prerađenu hranu?

Police trgovina su krcate prerađenim namirnicama. I premda možda i za vas na postoji veći užitak od uživanja u hrskavom čipsu, vjerojatno vam nije nepoznanica činjenica da prerađena hrana može imati negativne učinke na vaše zdravlje.

Ustvari, čak 50 posto tipične američke prehrane čini iznimno prerađena hrana, pokazuju nedavni podaci Američke udruge za srce, a ni ostatak svijeta ne zaostaje puno.

Što je uopće prerađena hrana?

Ona ne podrazumijeva samo pakirane, instant žitarice ili brzu hranu. Tehnički gledano, prerađena hrana je hrana koja je kuhana, zaleđena, pakirana ili kojoj je promijenjen prehrambeni sastav, navodi Akademija za prehranu i dijetetiku. Ona može varirati od minimalno do jako procesuirane.

Minimalno prerađena hrana: hrana koja je pakirana ili konzervirana na vrhuncu svježine, poput konzervirane rajčice, unaprijed rezanog povrća, tune ili zaleđenog voća.

Iznimno prerađena hrana: gotova jela ili namirnice poput krekera i granole. Hrana koja se najviše obrađuje obično su gotova jela.

Često se prerađena hrana smatra glavnim krivcem za pad kvalitete prehrane, ali ne zaslužuju sve takve namirnice lošu reputaciju. U nekim slučajevima obrada zapravo može osigurati dodane vitamine i hranjive tvari. Na primjer, mlijeko je obogaćeno vitaminom D (koji prirodno nije prisutan u mlijeku), hranjivom tvari koja većini ljudi nedostaje.

Pasterizacija je drugi oblik prerade hrane koji doprinosi vašem zdravlju, a ne šteti. Ovaj postupak koristi uništavanju potencijalno štetnih bakterija, a najčešće se koristi za mliječne namirnice.

Zahvaljujući nekima od ovih prednosti, prerađena ili pakirana hrana također može biti prikladna za sve koji imaju užurban životni stil, kaže dijetetičarka Sarah Schlichter.

Prerađena hrana može popuniti praznine, a pritom osigurati hranjive tvari, kaže ona.

Ali, naravno, previše obrađena hrana može biti štetna za vaše zdravlje. Osobito ako je jedete prečesto ili u velikim količinama.

U mnogim slučajevima prerada može oduzeti prirodne vitamine i minerale iz hrane, navodi Harvard T. H. Škola javnog zdravlja Chan.

Težina

Prerađena hrana povezana je s prejedanjem i debljanjem jer može biti krcata kalorijama. Ljudi koji prakticiraju visoko prerađenu prehranu imaju tendenciju da pojedu oko 500 kalorija više nego oni koji slijede minimalno prerađen režim, pokazalo je malo istraživanje iz srpnja 2019. godine.

Brza hrana može otežati identifikaciju signala sitosti, što u nekim slučajevima može uzrokovati prejedanje, navodi Harvard Health Publishing.

Nadalje, konzumiranje više prerađene hrane povezano je s većim rizikom od pretilosti, pokazalo je istraživanje koje je objavljeno u prosincu 2017. u Current Obesity Reportsu.

Dugovječnost

Iako nema nijednog sastojka ili ultraprerađene hrane za koju je dokazano da izravno uzrokuje rak, visoko prerađena hrana povezana je s povećanim rizikom od smrti, pokazalo je istraživanje iz svibnja 2019. u BMJ-u, koje je analiziralo prehranu gotovo 20.000 muškaraca i žena tijekom 5 godina.

U ovoj je studiji glavni uzrok smrti bio rak, a opaženo je da je rizik od smrti kod onih koji su često jeli prerađenu hranu veći za 62 posto.

Srce

Još jedna studija iz svibnja 2019. objavljena u BMJ-u pregledala je podatke preko 100 000 ljudi i otkrila da je konzumacija ultra obrađene hrane povezana s povećanim rizikom od srčanih bolesti.

Neke od takvih namirnica su masti i umaci, meso, slatki proizvodi, prerađeni napici i slani zalogaji.

Visoka razina natrija povezana je s visokim krvnim tlakom, faktorom rizika za bolesti srca i moždanog udara, navodi AHA, a većina natrija dolazi upravo iz prerađenih namirnica.

Crijeva

Zdrava crijeva su ona koja imaju raznolik broj bakterija. Vaša prehrana može potencijalno promijeniti sastav bakterija u crijevima. Zapravo, prehrana bogata vlaknima može potaknuti rast zdravih bakterija u crijevima i smanjiti upalu, pokazuje istraživanje iz kolovoza 2019. objavljeno u časopisu Microorganisms.

Fermentirana hrana, poput jogurta i kiselog kupusa, također potiče zdravlje crijeva.

Prema istraživanju objavljenom u listopadu 2019. u Nutrientsu, umjetna sladila negativno su izmijenila bakterije u crijevima kod ljudi koji ih normalno ne konzumiraju. Istraživači su također otkrili vezu između umjetnih zaslađivača i netolerancije na glukozu, prenosi Index.

Povećanje konzumacije visoko prerađene hrane obično znači da u prehrani ima manjih količina voća i povrća, koji su glavni izvori antioksidanata i vlakana i neophodni su za dobro zdravlje. Ako zauzimaju veliki dio vaše prehrane, ultra obrađene namirnice mogu dugotrajno imati negativne učinke na vaše zdravlje. Ali ako ih jedete mudro, dajući prednost minimalno obrađenim namirnicama, ove namirnice mogu biti dio uravnoteženog načina života i prehrane.

(www.jabuka.tv) 


Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.