Što je papa Ivan Pavao II. rekao Clintonu o ratu u BiH?

Bivši predsjednik SAD-a zapisao je da mu je papa Ivan Pavao II. kazao da je 20. stoljeće počelo ratom u Sarajevu te da ne smije dopustiti da se i završi ratom u glavnom gradu BiH.

Ranije ovog mjeseca, u New Jerseyju, imao sam privilegiju provesti vrijeme s njegovom svetošću Ivanom Pavlom II. Na kraju našeg druženja Papa mi je kazao nešto što bih želio ponoviti. Kazao je: ‘Znate, ja više nisam mladić. Živim veći dio 20. stoljeća. Ovo stoljeće počelo je ratom u Sarajevu. Gospodine predsjedniče, ne smijete dopustiti da se i završi ratom u Sarajevu‘. Svi mi moramo učiniti svoj dio kako bismo čuli Papinu molbu, napisao je William Bill Clinton u svojoj predsjedničkoj izjavi u čuvenoj Rooseveltovoj sobi ureda tiskovnog tajništva 31. listopada 1995. godine.

Riječ je o izjavi koju je tadašnji američki predsjednik sačinio i obznanio nakon sastanka s državnim tajnikom Warrenom Cristopherom i američkim pregovaračkim timom za BiH koji je predvodio Richard Hoolbroke, piše bh. izdanje Večernjeg lista.

Kako je u istom dokumentu naveo Clinton: Kao što znate, oni se trenutačno spremaju odletjeti u Dayton u Ohio. Tamo su već predsjednici Bosne, Hrvatske i Srbije, gdje će započeti s izravnim pregovorima, koji će u konačnici, nadamo se, dovesti do trajnog i održivog mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu.

Bilo je to samo dan prije povijesne konferencije održane od 1. do 21. studenoga 1995. u bazi američkih zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, a koja je rezultirala Daytonskim mirovnim sporazumom koji je zaustavio četverogodišnje krvoproliće u BiH.

Inače, jedan od glavnih političkih savjetnika američkog predsjednika Clintona u to vrijeme bio je Anthony Lake (šef nacionalne sigurnosti SAD-a u mandatu predsjednika Clintona). Njegova je inicijalna ideja bila da je vrijeme tzv. shuttle diplomacije prošlost i da je potreban novi pristup u postizanju trajnog rješenja za BiH. Njegov prijedlog bio je da se dovedu za pregovarački stol predsjednici Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević.

Naime, u dokumentu koji je kreiran 23. rujna 1995., a koji je trebao biti pripremni dokument Bila Clintona za sastanak o Bosni koji se održao dva dana poslije, Anthony Lake je napisao: Dok se Bosanci još cjenkaju oko finalnih detalja, postoje dobri izgledi za postizanje dogovora u utorak o nizu ‘daljnjih dogovorenih načela’. Zaokružen je tekst dogovoren u Ženevi, a u njemu su utvrđene institucije središnje vlade, rotirajuće tročlano Predsjedništvo, Parlament… Također se definiraju područja odgovornosti za sve prethodno utvrđene elemente te uspostavljanje pravila za slobodne izbore koji će se održati pod međunarodnim nadzorom. Iako su neke točke kontroverzne, novi principi pomoći će u jačanju mirovnog sporazuma, koji neće dovesti do podjele Bosne i Hercegovine.

To su bile možda i prve ozbiljnije pripreme za ono što će u konačnici postati Daytonskim mirovnim sporazumom koji je zadržao glavne značajke ovoga pripremnog dokumenta. Tri dana poslije, 26. rujna 1995. godine, predsjednik Clinton objavljuje predsjedničku izjavu. U njoj se napominje kako je razgovarao s tajnikom Cristopherom koji ga je izvijestio o novom koraku naprijed ka postizanju mira u Bosni i Hercegovini.

Naime, ministri vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, SRJ i Hrvatske odobrili su set daljnjih dogovorenih temeljnih principa radi postizanja sveobuhvatnoga mirovnog sporazuma nastalog na dogovoru postignutom u Ženevi 8. rujna 1995. godine. Riječ je o načelima i principima koji detaljno opisuju sve ustavne strukture države BiH, uključujući tročlano rotirajuće državno Predsjedništvo, Parlament i Ustavni sud. Uz demokratske izbore, koji se po potpisivanju imaju odmah održati uz međunarodni monitoring, strane se obvezuju kako će središnja vlast biti odgovorna za vanjsku politiku.

U ovoj se objavi dalje navodi kako je predsjednik Clinton dao uputu američkom pregovaračkom timu na čelu s tajnikom Cristopherom da uskoro putuje na Balkan kako bi dali dodatni napor u angažiranju zaraćenih strana da sjednu za pregovarački stol. Iz ove dokumentacije koju je deklasificirala CIA, a koja je objavljena na stranicama te agencije i u čuvenoj Clintonovoj digitalnoj knjižnici, jasno se mogu detektirati svi do sada nepoznati koraci i akteri jednoga dugotrajnog procesa i napora američke administracije u postizanju stabilnog i održivoga mirovnog sporazuma za okončanje rata u BiH, piše Večernji list.

Proces je to koji je išao postupnim koracima u koji su bile uključene, uz sve sukobljene strane, i mnoštvo vlada i organizacija cijelog svijeta. U tom razdoblju američka politika spram rata u BiH dobivala je na intenzitetu. Iz dokumenata koji su objavljeni na istom mjestu razvidno je i to da je mirovni sporazum u Bosni i Hercegovini dijelom realiziran i zbog kampanje oko američkih predsjedničkih izbora. Mnogo je tu onih koji su dali svoj doprinos kako bi došlo do mira u BiH.

Osvjedočeni prijatelj BiH papa Ivan Pavao II., koji je imao najviše sluha za ratom napaćeni narod, kazao je rečenicu koja je ostavila dubok dojam na američkog predsjednika. Clinton je shvatio ozbiljnost poruke i poslušao riječi Svetoga Oca. Nije dopustio da se 20. stoljeće završi ratom u Sarajevu. Zbog toga Daytonski mirovni sporazum, za jedne sveto slovo, za druge sporan, ima važno mjesto u povijesti jer je donio mir i pružio novu priliku narodima koji su do njegove realizacije, umjesto za stolom, razgovarali preko nišana u blatnjavim bunkerima.

(www.jabuka.tv)


Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.