Stara imena mjesta u BiH: Široki Brijeg – Ćemer, Mostar – Martar, Tomislavgrad – Županjac…

Brojni su gradovi, općine, sela i naselja u Bosni i Hercegovini kroz povijest mijenjali svoje nazive. Na to su najviše utjecale povijesne i društvene prilike i neprilike.

Vratili mu ime

To se posebno dogodilo u novijoj povijesti, a, kako stvari stoje, tako će se nastaviti i ubuduće. Duvanjski je kraj po tome posebna priča za sebe.

Tomislavgrad spada među općine koje su više puta mijenjale svoj naziv. U vrijeme socijalističke Jugoslavije Tomislavgrad se zvao Duvno. No, 1990. godine žitelji ove općine svome su mjestu vratili ime Tomislavgrad, kako se općina zvala od 1928. do 1945. godine.

U srednjem vijeku Tomislavgrad se zvao Županjac, u vrijeme Osmanlija Županj Potok i Sedžidedid, a za vrijeme Austro-Ugarske ponovo Županjac.

Najraširenija je pretpostavka da naziv Duvno potječe od ilirske riječi delme, što znači ovca, a ima i mišljenje da se u korijenu del- ili dal- krije indoeuropska osnova za pojam dol, dolinu.

I Široki Brijeg vratio je svoje ime. Radoslav Dodig pisao je kako je naziv Široki Brijeg dobio najprostraniji od triju brjegova koji se uzdižu iznad ovoga grada – bili su to Burića brig, brig Stražnica i Široki brig.

Dolaskom franjevaca na taj brig, na kojem podižu crkvu i samostan 1846. godine, ovo mjesto postaje Široki Brijeg.

No, 1952. godine prošlog stoljeće komunističke vlasti Široki Brijeg preimenuju u Lišticu po istoimenoj rijeci, koja je dobila ime po naselju Lise.

Sadašnje urbano područje širokobriješkog kraja zvalo se Lise, a jedno vrijeme dio Širokog Brijega u blizini mlinice s ćemerom (ćemer na turskom znači svod) zvao se Ćemer. Postoji i mišljenje da za taj naziv ne postoje dovoljno relevantni dokazi.

S demokratskim promjenama 1991. godine općina Lištica preimenuje se u Široki Brijeg koji 2014. godine dobiva status grada.

Središnji dio današnje općine Grude nekada se zvao Bostan. Grude su postale općinom 1955. godine od dijelova općina Široki Brijeg, Posušje i Ljubuški, a naziv su dobile po naselju iznad sadašnje grudske crkve.

Neum je do 1978. godine pripadao općini Čapljina, a naziv je dobio po dva kilometra udaljenom selu u unutrašnjosti. Ovo mjesto 533. godine spominje se pod nazivom Neumene.

Grad iznad hladne vode

I općina Čitluk mogla bi uskoro promijeniti ime. Naime, u tijeku je inicijativa da općina Čitluk promijeni naziv u Brotnjo, a Čitlukom bi se trebao zvati samo uži, središnji, urbani dio ove općine. Brotnjo (ili Broćno) dobilo je ime po biljci broć, kojom se u starija vremena bojalo sukno.

Postoji inicijativa za promjenu naziva općine Čitluk u općinu Brotnjo

Čitluk je dobio naziv po riječi čitluk (čifluk), a označava spahijsko imanje u doba osmanlijske vlasti.

Tu je i inicijativa da mjesto Svinjarevo kod Kiseljaka u središnjoj Bosni promijeni ime u Mahala Polje jer u tom mjestu uglavnom žive Bošnjaci muslimani.

Livno se nekada zvalo Lijevno, a za vrijeme Osmanlija do Berlinskog kongresa 1878. zvalo se Hlivno. Porfirogenet ovo mjesto naziva Hlevena, a naziv vjerojatno potječe od staroslavenskoga xlev’b, u značenju kuće, staje, najvjerojatnije kao posuđenica iz pragermanske rječi hlaiva, a znači jama, rupa.

Radoslav Dodig u svom “Kulturno-povijesnom vodiču kroz Hercegovinu i Bosnu” pisao je kako se Ljubuški prvi put spominje 1435. pod imenom Glibussa.

Postoje dvije narodne priče o podrijetlu imena “Ljubuški” i obje se vežu uz hercega Stjepana Kosaču

Postoje dvije pučke predaje o nastanku imena Ljubuški. Prva kaže da je herceg Stjepan Vukčić Kosača sagradio ženi tvrdi grad iznad hladne vode Ljube (danas vjerojatno vrelo Gožulj), a druga pučka predaja spominje Kosačinu ženu Ljubušu ili Libušu, u čiju je čast podignut grad.

Socijalistička BiH imala je 109 općina, a sada BiH ima 143 općine, 79 u Federaciji BiH, a 64 u Republici Srpskoj, a tu je i Distrikt Brčko. U RS-u u nizu općina i gradova izbrisan je prefiks “bosanski”. Bosanski Brod, Bosanski Šamac, Bosanska Gradiška, Bosanski Novi, Bosanska Krupa i Bosanska Dubica sad u RS-u imaju naziv Brod, Šamac, Gradiška, Novi Grad, Krupa na Uni i Kozarska Dubica.

No, na nekim aktualnim popisima općina na Wikipediji i dalje stoji devet općina s prefiksom “bosanski” – Bosanska Gradiška, Bosanska Dubica, Bosanska Kostajnica, Bosanka Krupa, Bosanski Brod, Bosanski Novi, Bosanski Petrovac, Bosanski Šamac, Bosansko Grahovo i Bosansko Petrovo Selo.

Mijenjali i u RS-u

Nazivi Srpski Brod, Srpska Kostajnica i Srpsko Sarajevo 2004. izgubili su prefiks “srpski”. Dio Sarajeva koji je pripao Republici Srpskoj dobio je naziv Istočno Sarajevo. Također je i dio Mostara koji je pripao RS-u umjesto Srpski Mostar dobio naziv Istočni Mostar, a Srpsko Goražde danas nosi naziv Novo Goražde.

Donji Vakuf u vrijeme agresije i ratnih sukoba zvao se Srpski Donji Vakuf, a od 1994. do Daytonskog sporazuma zvao se Srbobran. Dio općine Ključ, koji je pripao RS-u, zvao se Srpski Ključ, a kasnije Ribnik. Odlukom Skupštine općine Skender Vakuf ova je općina 1994. dobila ime Kneževo. Foča je 1994. godine dobila ime Srbinje, a staro ime vraćeno joj je 2004. godine. Dio Odžaka koji je pripao RS-u dobio je ime Vukosavlje.

Dio Sanskog Mosta pod nadzorom srpskih snaga dobio je naziv Srpski Sanski Most, a 2004. godine ta općina u RS-u dobila je naziv Oštra Luka. Status grada u BiH imaju Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Široki Brijeg, Livno, Tuzla, Zenica, Istočno Sarajevo, Prijedor, Bijeljina, Trebinje, Doboj, Bihać, Zvornik, Cazin i Goražde.

Šest općina u BiH ima prefiks “istočni” – Istočna Ilidža (od agresije do 2004. Srpska Ilidža), Istočni Drvar (dio Drvara koji je pripao RS-u), Istočni Mostar (dio Mostara koji je pripao RS-u), Istočni Stari Grad (od agresije do 2004. bio Srpski Stari Grad), Istočno Novo Sarajevo (dio Sarajeva koji je pripao RS-u), Istočno Sarajevo (od ratnih sukoba do 2004. imao naziv Srpsko Sarajevo). Dio Goražda 1994. godine dobio je ime Srpsko Goražde, potom postaje Ustiprača, a 2005. Novo Goražde.

Titov Drvar postao je “samo” Drvar. Ova općina od 1981. do 1991. godine nosila je ime Titov Drvar. Pucarevu (koji je 1980. godine dobio ime po komunističkom moćniku Đuri Pucaru) 1991. godine vraćeno je ime Novi Travnik.

Uskoplje ima ime od srednjeg vijeka, a u osmanlijsko doba nazvan je Gornji Vakuf. Sad ovu općinu jedni zovu Uskoplje, drugi Gornji Vakuf, a najčešće se koriste oba naziva skupa: Gornji Vakuf–Uskoplje. Zanimljivo je kako su se kroz povijest zvali neki veći gradovi i kako su nastali njihovi nazivi.

Sarajevo je dobilo ime po turskoj riječi saray, a znači dvor, utvrda, a riječ ovasi znači polje. Pa bi Sarajevo “u prijevodu” značilo Polje oko Dvora! Prije se Sarajevo zvalo Vrhbosna. Prvi put Vrhbosna spominje se 1244. godine u Povelji kralja Bele IV. Imenom Saraj Ovasi prvi put spominje se 1477. godine u spisima Ajas-bega.

Mostar je po jednim autorima dobio ime po mostarima, čuvarima mostova na obalama Neretve, a po drugima po dvjema kulama koje su se u narodu zvale mostare. Radoslav Dodig u svom “Kulturno-povijesnom vodiču kroz Hercegovinu i Bosnu” navodi da postoji mišljenje da se u nazivu Mostar krije slavenska preoblika ilirskog naziva Martar.

Po nekim izvorima, Mostar se u rimsko doba zvao Martar. Mostar se u pisanim dokumentima spominje 1452. godine. Dubrovčani ga u svojim spisima zovu malim naseljem s dvjema kulama oko drvenog mosta, učvršćenog lancima.

Za Mostar u jednoj legendi spominje stari naziv Martar

Banja Luka u 15. stoljeću pripadala je bosanskim plemićima i hrvatskom banu Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću. Tada se javlja naziv Banja Luka. Po filolozima pridjev banj znači banov (potječe od arapske riječi bajan, a znači bogat). Imenica luka znači zaravan, livada uz rijeku.

Zanimljivo je da se područje Banje Luke u vrijeme Rimljana zvalo Ad Fines.

Ime Tuzle veže se uz riječ sol. Rijeka Jala koja protječe kroz Tuzlu dobila je ime po grčkoj riječi jalos, a znači sol. Grad se zvao Castron de Salenes (na grčkom), Salenos, Ad Salines (na latinskom), Soli (na južnoslavenskom), Memlehatejn (na arapskom), Memleha i Zir (na perzijskom) te Tuzla. Turska riječ tuz znači sa solju, posoljen, solana.

Bazenica, bazga, zova…

Bihać ili Bišće prvi put spominje se 1260. godine u Povelji ugarskog kralja Bele IV. pod nazivom Wyhygh. Bio je slobodni kraljevski grad i zvao se Otok Svetog Ladislava. Riječ bihać pojavljuje se u oblicima bišće, bijač, bihak i bihag, a označava kraljevsko dobro.

Bihaćko područje nekad je zauzimalo središnje mjesto u Kraljevini Hrvatskoj. Naziv Zenica, po nekim mišljenjima, izvodi se od riječi bazenica, bazga, zova. Postoji i legenda po kojoj je Katarina Kosača prilikom odlaska rekla: “Osta zenica oka moga!”. Srebrenica je dobila ime po rudniku srebra.

Trebinje se prvi put spominje u 10. stoljeću pod nazivom Tribunia, kasnije kao Travunija. Današnji naziv datira od 16. stoljeća.

Brčko se od 1878. godine zvalo Brčka, a od 1912. godine Brčko. Brčko je dobilo ime po turskoj utvrdi Beroska. Zanimljivi su latinski nazivi mjesta na području današnje BiH u rimsko doba.

Prema dostupnim podacima, Zenica se zvala Bisteu, Zvornik Addrium, Srebrenica Argentaria, Mostar Martar, Jajce Leusaba, Travnik Admetrice… Postoje različita ideološka, politička, društvena i kulturološka gledanja na nazive gradova, općina i naselja u BiH. Pojedini autoriteti spominji i pojam toponomicid, ali ima i onih koji tvrde kako je u novim nazivljima brojnih gradova i općina ispravljena povijesna nepravda.

Bilo kako bilo, nazivlja gradova i općina u Bosni i Hercegovini zaslužuju ozbiljnu povijesnu, političku i kulturološku analizu. Jer ime je znak!

Vecernji list BiH | Frano Vukoja


41 komentar

  • A po kojim kriterijima je široki dobio status grada ako ne ispunjava mi jedan uvjet jednoga grada,
    Par primjera:
    Nema nogostupe i rasvjetu kroz ulice u gradu, Nema dovoljno parking mjesta nema diječije igralište a trebalo bi ih biti barem nekoliko, Nema ni javno igralište za odrasle kao nogometni, i košarkaški teren
    Npr. Staza od male škole prema oklajima oće li se to ikada napraviti?????

    18
    2
    • Nogostupe i rasvjetu ima, samo nema u pojedinim ulicama. Ako ćeš po ovom kriteriju gledati onda ni Zagreb nije grad, pola ulica u Dubravi nema nogostup niti adekvatnu rasvjetu. Pitanje parkinga je problem svih gradova, a ako ćemo govoriti istinu onda mi tu imamo najmanjih problema, druga je stvar što bi ti parkirao auto uvijek pred vrata. Dječje igralište na Zorićevini, dječje igralište u Borku, nogometni i košarkaški tereni javnog karaktera u Klancu, na Brigu, u Oklajima, i u svakom selu po jedno. Staza od male škole prema Oklajima neće se nikada napraviti jer se karakter naših ljudi teško mijenja, i prije će uzeti od javnog dobra nego dati nešto javnom dobru.

      7
      7
    • Mora da su im parametri kod davanja statusa grada bili: velike količine smeća uz rijeku na obilaznici, Polugrini, Grabovini, Japlanici i na još stotine mjesta, srednjovjekovni urbanizam, divlja gradnja na sve strane, prljava i zatrovana rijeka, nedostatak kolektora, kanalizacije, vodovoda, pijace gdje god se komu svidi. Ima još, ali i ovo je dovoljno.

    • Ovaj istraživački rad koristi podatke iz dokumentacije od provincije. Činjenica je da se u starim zemljišnim knjigama navodi Ćemer(vidi u Općini), e sad jeli se zvao kao naselje Ćemer ili samo bila oznaka za određeno zemljišno područje….vjerojatno se nije zvao ali teško je reći sa sigurnošću.

      5
      2
  • Najstarije pisano ime Širokog Brijega je VELIKE KRMPOTE. Datira iz 3 stoljeća kada su ovo područje naseljavali Bogumili. Bogumili je vjera koja je imala 1000 Bogova. VELIKE KRMPOTE je bilo područje od Istre do Drine a centar toga područja je bio današnji ŠB. Tek u 7 stoljeću dolazi jedan od 5 braće vjerojatno iz poljske koji se zvao Hrvatin koji je imao 2 sestre Vaga i Buga i tada Bogumili prelaze na Katolicanstvo. Inače ŠB se u povijesti 3 puta komplet iseljava. Svi današnji narodi sa ovoga područja potječu od Bogumila. Dolaskom osmanlija današnji naši muslimani su se preko 150 god.odupirali iluminaciji ali nisu izdržali. Ostalo je novija povijest.

    10
    4
  • hmm..ja pamtim….davno je to bilo a koda je bilo jucer .kad se siroki zva čemer…moj sinko glad zavladala…partizan navalio ko uš…zacrnila se brda od njiha….mi puni pucaj—puni pucaj…oni sve blize….nije se imalo kad vise punit..a mi samo pucaj…pucaj..eeee…kleto davno

  • Ovo su gluposti!
    Molim lijepo neka nam kažu povijesno uporište nekih tvrdnji,kao na primjer “Ćemer”,i neka daju na reviziju svoje diplome i prikažu naobrazbu da možemo uvidjeti da li da vjerujemo u neke tvrdnje.
    Danas se svatko bavi svačim i smatra da ima pravo na to!
    Iskreno ako je ovaj članak iz kuhinje Večernjeg lista onda su ovi navodi baš čista glupost!
    Ili možda spin politke kako bi se zbližilo nemoguće zbog interesa vladajuće interesne skupine!
    Zamislite kako u Vrhbosni koju muslimani nazivaju Sarajevo cvjetaju kad im se servira turcizam za naziv Širokog Briga…

    • Pa normalno da je bilo i osmanlijskih naziva za Široki Brijeg i sva ostala mjesta ovdje, kakve veze Sarajevo ima s tim i sta imaju cvjetati, pa Osmanlije su 500 godina na Balkanu bili.

      7
      2
  • ov<aj gore što se žali na ovo ili ono, te nema nogostupa, te nema rasvjete u svakoj pripizdini, te nema vodovoda ili nečeg petog tko zna gdje, je vjerojatno jedan od onih jadnika koji se stalno žale na to kako je u Š.Brigu voda po metru kubnom preskupa(iako je u Hercegovini najjeftinija za domačinstva), kako je odvoz smeća preskup, kako je rasvjeta bogom dana i treba biti besplatna isto u centru grada kao i na vrhu Čabulje, kako su nogostupi i staze potrebni svakoj pa i najzabitijoj ulici i td , itd, do sutra.
    A ditični drug ili gospodin, prije vjwerujem drug bi znao da se to što on želi i traži u svakoj zapadnoj zemlji, uljuđenoj i civilizacijski i tehnološki naprednoj podrazumjeva već dugi niz godina..
    Samo što se to tamo(negdje u Njemačkoj, Švedskoj, Francuskoj, Austriji itd itekako debelo plaća i održava upravo zahvaljujuči redovnom i prilično nemalom iznosu kojeg plaća svako kućanstvo u svim tim zapadnim zemljama koje su nam uzori..
    Nisu ti iznosi nimalo mali kad se uzme koliko se plaća mjesečno bilo koja od navedenih stavki..
    Nažalost, opet kažem, itekako nažalost kod nas postoje jadnici i ne samo jadnici koji uvjeravaju sebe i još više one nepismenije iod sebe kako bi sve te civilizacijske prednosti skoro pa morale biti besplatne i to zamislite gdje-U brdovitoj BiH ili svejedno , negdje drugo na brdovitom Balkanu..
    Nije mi namjera nikog uvrijediti niti to želim ali ljudi takvih skučenih , sebičnih, uskih, pataloških i nepoštenih namjera(ja ih skupno zovem Jadnici po romanu Viktora Huga)očito nikada u životu nisu otišli daleko od Hercegovine a kamoli obišli Europu ili vidjeli još svijeta(ZAPADNOG).
    OTIĐITE JEDNOM U ŽIVOTU KOD NJIH , RASPITAJTE SE , ULJUĐENO I KULTURNO, KOD LJUDI KOJI SU NA ČELU INSTITUCIJA I DOBARA KOJI UPRAVLJAJU TIM TVRTKAMA I RASPITAJTE SE KAKO NJIHOVI POTROŠAČI(KUPCI)PLAĆAJU TOLIKE USLUGE I KOLIKO TO OPTEREČUJE NJIHOV KUĆNI PRORAČUN!
    Možda će vas odgovori iznenaditi ako ste čovjek poštena srca i obraza i shvatit če te da mi još i dobro stojimo s obzirom koliko izdvajamo za sve te potrebe koje svi imamo svakog dana kao dio nečeg na što smo se naviknuli i bez toga ne bismo mogli uopće realno funkcionirati.
    Primjer-kod nas ljudi koriste vodu za natapanje bez ikakve značajnije naknade ili plaćanja koje bi bilo koga mogla kućanskim novcem opteretiti.
    U jednoj poljoprivrednoj Španjolskoj koja je i u europskim razmjerima agrarno skoro najjača zemlja natapanje milijuna hektara zemljišta zasađenog maslinam, voćkama, žitaricama biljem svih vrsta i namjena-plaća se itekako debelo svako natapanje istih.
    U PRAKSI, to znači, možete natapati zemljište upravo onoliko koliko ste platili-u eurima!
    Konkretno, ako želite natopiti stotinjak hektara voćnjaka s raznim stablima voćaka , onda prvo platite nekoliko tisuća eura za natapanje tih pustih hektara voćnjaka..
    Tek kad novac legne na račun, dežurni operator vam pušta vodu kroz kanale za natapanje(koje je nekog debelo koštalo dok ih je napravio) upravo onoliko koliko ste platili!
    Tako to funkcionira u Španjolskoj a zasigurno je isto i u svim tim zapadnim zemljama.
    Kad poželite ponovno natapati zemljište s nasadima, ponovo istu stvar radite,ponovno platite račun koliko želite natapati i ponovno vam se pušta upravo onoliko vode koliko ste uplatili.
    Tako to funkcionira na zapadu..
    Pitajte građane Minhena, Beča, Štockholma, Osla, New Yorka, Chicaga, Otave ili Toronta, plaćaju li oni naknade za struju, rasvjetu, nogostupe, asfaltiranje svake uličice i korištenja vodovoda za svoje potrebe ili to sve imaju zabadava jer im je to možda tek tako palo s neba.
    Usput, završiću, ovaj novinar F.V.nema pojma kad piše o Širokom Brijegu kao nekdašnjem ćemeru. Taj podatak nikad ničim i nijednim dokumentom nije činjenično opravdan niti potvrdjen.
    To su samo nagađanja i prepiske nekih starijih tekstova nakon dolaska Austrougarske koja je u današnjem Š.B. zatekla tek par kuća na području oko rijeke u centru grada..
    Poznat je daleko stariji naziv Lise koji dolazi od staroslavenskog lisja, lisi, lisa, koje je imalo tako zvati se tada poprilično naselje na sjeveroistočnim obroncima Š.Brijega.

    1
    9
    • Za anonimno 11:29 nemoj pametovati,na zapadu drzave stoje iza radnika ikad nisu zadovoljni,jedan poljoprivrednik je bogatiji i od direktora banke,a unas su drzavu privatizirali oni koji su isad na vlasti onda na racun naroda govore da je narod ugrozena a u stvari u pozadini je nesto drugo.

      8
      1
    • Nebitno…znaš li ti da su plaće kod nas 500-600 KM mirovine 300-400 KM a nezaposleni i umirovljenici i radnici svaki dan
      odlaze a ti pišeš tko je napravio kanale(a tko ih je napravio???) i kod nas je voda nenormalno skupa u odnosu na plaće i mirovine i standard ljudi koji ne mogu ni za hranu imati.
      Ako je tebi dobro većini nije.
      Hrpu si gluposti napisao ali sve ide u radni staž.

      6
      1
  • CEMER JE GRADEVINA KOJA SE GRADILA LUK KROV CATRNJA RAZNI LUKOVI OD KAMENA. MLINICA KOJA JE BILA NA VODOPADU ISPOD ROBNE KUCE BILA JE TAKO GRADENA I ZVALA SE CEMER URUSILA SE1948 GOD. NJOME SU UPRAVLJALI, KULJICI, DUJE. ITD…

    • Ma kakva gostionica. To je bila mlinica koja je tako nazvana zbog načina gradnje. Bila je negdje na prostoru današnje robne kuće, a sagrađena je negdje u 17. stoljeću. Sve se lijepo može pročitati u monografiji o Širokom Brijegu. Lijepo tamo pročitajte, a nemojte napadati Franju. Najgore je kad se napada bez obrazloženja.

  • Predlažem da Turčinovići, Hamzići, Čitluk, Osmanlije, Sarajlije i sva slična imena koja zaudaraju na pet stoljeća primitivne i zaostale vladavine smrdljivih Turkesina, odmah raspišu referendum za promjenu imena.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.