Španjolska u egzistencijalnoj krizi zbog katalonskoga referenduma

Španjolska je suočena s najvećom krizom u svojoj 42-godišnjoj demokratskoj povijesti jer katalonske vlasti nisu odustale od nedjeljnoga referenduma, unatoč zabrani španjolskoga ustavnoga suda i prijetnjama policijskom represijom.

Otkako je završena Francova diktatura 1975., Španjolska je preživjela jedan pokušaj državnoga udara i porazila baskijske oružane separatiste. Sada riskira secesiju jedne od svojih najbogatijih regija, uključujući i jednoga od najkozmopolitskijih europskih gradova, Barcelone.

“Želite li da Katalonija bude neovisna država u obliku republike?”, glasi pitanje na koje će u nedjelju biti pozvano odgovoriti 5,3 milijuna Katalonaca.

“Ako volja katalonskoga naroda bude neovisnost, Katalonija će krenuti tim putem”, rekao je ovaj tjedan katalonski predsjednik Carles Puigdemont.

Ali on bi mogao završiti i u zatvoru ako nastavi s tim planom, a nejasno je i kako misli provesti referendum pošto je španjolska policija zaplijenila 10 milijuna glasačkih listića, onemogućila elektroničko glasovanje i blokirala dobar dio predviđenih biračkih mjesta.

“Ne bojimo se, no prisutna je velika neizvjesnost jer nitko ne zna što će biti ujutro. Nikada nismo imali ovakvu situaciju”, rekao je Hini 51-godišnji Andres ispred osnovne škole pored ulice La Rambla u srcu Barcelone. “Spremamo se za mirni otpor“, kaže jedna 40-godišnja žena koja je htjela ostati anonimna. Nitko još uvijek ne zna gdje se nalaze glasačke kutije i listići, no svi ondje očekuju da ih netko donese rano ujutro.

Glasanje bi prema dosadašnjim planovima trebalo početi u 9 sati, a oko 5,3 milijuna stanovnika Katalonije s pravom glasa trebalo bi do 20 sati reći jesu li za stvaranje samostalne republike.

“Referenduma neće biti jer demokracija ne može prihvatiti kršenje ustava”, tvrdi konzervativni španjolski premijer Mariano Rajoy, optužujući pritom katalonske vlasti za “barbarsko kršenje” vladavine prava.

Napetosti između Madrida i Barcelone eksalirale su otakako je katalonski parlament 6. rujna izglasao zakon o referendumu. Zakon je prošao tankom većinom, a dva dana kasnije nevažećim ga je proglasio španjolski ustavni sud i time policiji i vladi dao zakonski temelj da zaustave referendum.

Španjolski ustav dopušta referendume samo na teritoriju cijele države.

Ministarstvo unutarnjih poslova preuzelo je potom kotrolu nad katalonskom policijom, Mossos d’Esquadra, i poslalo policijsko pojačanje u regiju.

“Mi smo uvijek bili i ostat ćemo nenasilan narod. Naravno, Madrid čini sve što može da nas isprovocira, ali nećemo pasti u tu zamku. To je naša velika snaga”, kaže europarlamentarac Ramon Tremosa i Balcells, zagovornik katalonske neovisnosti.

Katalonija je nakon Francove smrti postala autonomna regija, ali su neuspjeli pokušaji da tu autonomiju proširi zadnjih godina potaknuli secesionističke osjećaje. Važnu ulogu igra i ekonomija jer Katalonija kao bogata regija više uplaćuje u državni proračun nego što od njega prima.

Katalonsko društvo ugrubo je podijeljeno popola oko neovisnosti, ali golema većina želi da se to pitanje riješi na legalnom referendumu.

“Naravno da bi škotski model bio bolji”, kaže Tremosa, aludirajući na činjenicu da britanska vlada 2014. dopustila održavanje škotskog referenduma o neovisnosti na kojem su pobijedili unionisti.

“Ali španjolska vlada i premijer Rajoy u zadnjih sedam godina 18 su puta odbili zahtjev katalonskoga civilnoga društva za referendumom”, dodaje Tremosa.

U nedjelju će na birališta uglavnom izaći pobornici neovisnosti, ali s obzirom na to da će biti teško jamčiti urednu provedbu glasanja i pouzdano brojanje glasova, mnogi referendum vide tek kao simbolični čin neposluha čiji će se uspjeh zapravo mjeriti brojevima o odazivu.

Oko 2,3 milijuna ljudi, od 5,3 milijuna koliko ih je na to imalo pravo, odazvalo se savjetodavnom referendumu o neovisnosti 2014., također proglašenom nezakonitim, i više od 1,8 milijuna glasalo je “za”.

Ovoga puta separatisti su se nadali prijeći granicu od dva milijuna. Dan prije referenduma, međutim, organizatori su kazali da će biti zadovoljni i s milijunom.

S obzirom na sve što je Madrid učinio da poremeti referendum, milijun glasova za neovisnost bio bi izvanredan uspjeh, misli Jordi Sanchez, predsjednik Katalonskoga nacionalnoga skupa (ANC), najveće građanske skupine koja želi neovisnost.

Eurozastupnik Tremosa uvjeren je da će glas “za” biti obvezujući i da mora dovesti do proglašenja neovisnosti. “U suprotnom, zašto bi se španjolska vlada toliko trudila da ga spriječi?”.

Anketa u El Paisu pokazala je međutim da 61 posto Katalonaca ne vjeruje u validnost ovoga glasanja, ali ih 82 posto želi potpuno zakoniti referendum, u dogovoru s Madridom.

Prema katalonskom piscu Rafelu Nadalu Farrerasu, španjolski premijer Rajoy i katalonski predsjednik Puigdemont “dvojac su impotentnih igrača u slijepoj ulici”. Prvi jer dolazi iz konzervativne stranke i nije u mogućnosti ponuditi više autonomije, a drugi jer nema široki mandat za jednostrane poteze.

“Ja sam pesimist, obje strane će i nakon nedjelje nastaviti po svom i neće pokušati naći kompromisni ‘treći put’ za izlaz iz krize”, rekao je Nadal.

“Da sada odete Kataloncima i kažete im, ‘nema referenduma danas, ali dobit ćete ga za tri godine, s kvalificiranom većinom i tri opcije (neovisnost, šira autonomija, čvršći federalizam), njih 90 posto bi pitalo, ‘gdje da potpišem?'”, zaključio je Nadal.

(Hina)

Komentiraj: