Iako su od 1. siječnja, nakon što je Hrvatska postala članica Schengena, kontrole na graničnim prijelazima pooštrene, Slavonci i dalje rado odlaze u kupovinu u BiH, ali vrste i količine robe koju mogu unijeti u Hrvatsku znatno su ograničene.
Brojke ipak pokazuju rast potrošnje.
Prema dostavljenim podacima s pet bosanskohercegovačkih graničnih prijelaza koji vode prema Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji, u proteklih su osam mjeseci “preko Save” potrošili oko 9.3 milijuna eura i podnijeli ukupno 58.250 zahtjeva za povrat PDV-a, u iznosu od približno 1.35 milijuna eura.
Usporedbe radi, lani je u istom periodu ukupna potrošnja iznosila oko osam milijuna eura, a zahtjeva za povrat PDV-a bilo je 48.880.
Strani državljani za sve potrošeno, osim za iznesena mineralna ulja (petrolej, dizel-gorivo, ulje za loženje, ekstra lako i lako specijalno, motorni i bezolovni benzin), alkohol i alkoholna pića te prerađevine od duhana, ostvaruju pravo na povrat PDV-a od 17 posto.
Samim tim su iznosi koje Slavonci ostavljaju u BiH puno veći od onih koje pokazuju zahtjevi za povrat PDV-a. Najviše zahtjeva, njih 21.081, podneseno je na graničnom prijelazu Orašje, gdje je zatražen povrat poreza na ukupnu potrošnju u iznosu od oko 3.3 milijuna eura. Prema broju zahtjeva slijede Šamac (11.789), Brčko (10.619), Gradiška (9381) i Brod (5380).
Prema podatcima koje je dostavio Dženan Kovačević iz Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu suradnju Uprave za indirektno oporezivanje BiH, strani državljani su u prvih osam mjeseci 2023. kupili robe u vrijednosti od približno 24.4 milijuna eura.
Prilikom napuštanja carinskog prostora BiH podnijeli su 161.187 zahtjeva za povrat PDV-a, u ukupnom iznosu od 3.5 milijuna eura. Najčešće je riječ o robi široke potrošnje. Ti pokazatelji govore da je potrošnja povećana za gotovo tri milijuna eura u odnosu prema istom periodu lani, kada je iznosila 21.3 milijuna eura. Tada je zatraženo približno 3.1 milijun eura povrata PDV-a.
Granični prijelaz Orašje jedan je od najfrekventnijih između Hrvatske i BiH. Prema službenim podatcima, preko njega je u 2022. godini prešlo više od 2.1 milijuna osoba, gotovo 1.1 milijun putničkih vozila i više od 121 tisuća teretnih vozila.
Postojeći most Županja – Orašje, koji spaja dvije savske obale, zbog nedovoljnog kapaciteta, jer ima samo dvije trake za promet vozila, postao je usko grlo u prekograničnom putnom prometu. Na sjednici u Zagrebu krajem lipnja Vlade dviju država podržale su inicijativu za zaključivanje Sporazuma o suradnji na projektu izgradnje novih mostova preko rijeke Save na graničnima prelazima Orašje (BiH) – Županja (RH) i Brčko (BiH) – Gunja (RH).
Odluka o izgradnji donijet će se na temelju izvještaja zajedničkog radnog tijela, koje će na temelju provedenih analiza ispitati ekonomsku i gospodarsku potrebu te opravdanost izgradnje novih mostova. Bit će dužno u roku od šest mjeseci Vladi RH i Vijeću ministara BiH dostaviti izvještaje o provedenim aktivnostima, te prijedlog rješenja o izgradnji novih mostova, ako ju ocijeni opravdanom, ili, u suprotnom slučaju, negativno mišljenje.
Detaljnim uputama Carine o vrsti i količinama robe propisano je što se točno iz BiH smije unijeti u Hrvatsku.
Ne smije se nositi meso ni mliječni proizvodi, ograničena je količina voća, povrća i jaja, kao i proizvoda od jaja i meda. Smije se, primjera radi, prenijeti 20 kilograma ribe, ali ne i pašteta. U RH može se unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa ili 50 grama duhana, navodi “Poslovni”.
Za one koji se na granici odluče kockati i pokušaju nelegalno unijeti robu, propisane su rigorozne kazne, koje za fizičke osobe iznose od 398.17 eura do 13.272,28 eura.
Slavonci preko granice najviše kupuju pivo, sokove i duhan, izvijestile su “Nezavisne novine”.
(www.jabuka.tv | Foto: Freepik)
