S prvim toplijim danima, kao po pravilu, svake godine u BiH izbije veliki broj požara, koji često izmaknu kontroli. Nerijetko paljenje korova i trave može imati teške posljedice, ali to nije jedini uzrok požara koji bukte širom zemlje. Posljednjih dana kritično je bilo u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, gdje je od početka godine zabilježeno čak 900 požara.
U najvećem broju slučajeva svakako je riječ o ljudskom faktoru, a u vatri stradaju i endemske vrste poput drva munike, čija je sječa zakonom zabranjena, te se pretpostavlja kako se predjeli na kojima ono raste namjerno pale radi profita.
Za vikend su vatrogasci u Konjicu imali pune ruke posla, a vatru na širem lokalitetu Boračkoga jezera helikopterom su gasili i pripadnici Oružanih snaga BiH. Požar koji je prije nekoliko dana izbio u blizini Boračkoga jezera, prema posljednjim informacijama, stavljen je pod kontrolu.
Krivac ljudski faktor
Prema riječima Pere Pavlovića, glasnogovornika Stožera civilne zaštite HNŽ-a, veliki problem prilikom gašenja požara tijekom vikenda predstavljalo je nestabilno vrijeme i jak vjetar koji je pomogao vatri da se dalje širi. Međutim, vjetar se prekjučer smirio što je išlo na ruku vatrogascima.
“Ima dima na nekim mjestima, ali je požar zaustavljen i stavljen pod kontrolu. Hoće li se ponovno eventualno aktivirati, zavisi sve od vremenskih uvjeta, a ekipe na terenu su u pripravnosti”, kazao je Pavlović te dodao kako vatrogasci ne mogu doći do najkritičnijih područja jer se pretpostavlja da je teren miniran.
Što se tiče uzroka požara, ne samo ovoga već i ostalih skoro 900 koji su od početka ove godine evidentirani u HNŽ, u najviše slučajeva kriv je ljudski faktor.
“Bilo bi neozbiljno zavaravati se da se radi o nekim vanzemaljcima. Svi smo manje ili više sigurni da se u preko 90 posto požara radi o ljudskoj neodgovornosti o životnoj sredini. Ingerencije Civilne zaštite završavaju kada primimo dojavu. Tada na scenu stupaju ljudi koji riskiraju svoje živote i gase požare, a najveći teret nose vatrogasci”, kazao je Pavlović.
Dodao je da nije normalno da u ovoj županiji ima ovako velik broj požara, čija sezona još nije ni počela. Pavlović kaže da se postavlja pitanje što ih očekuje sredinom sedmoga ili osmoga mjeseca, kada se temperature penju i do 40 stupnjeva Celzijevih, pogotovo ako se uzme u obzir da su temperature u Konjicu, Jablanici ili Prozoru proteklih noći padale i do nule.
“Jučer smo imali sjednicu županijskoga Stožera civilne zaštite i jedna od najozbiljnijih tema je bila upravo ovo što nam se događa. Ljudi pale korov kako bi očistili zemlju, ali kad se vatra zapali ona ide dalje. Onda nas zovu i govore ‘joj, pomagajte, ja malo zapalio vatru, ona ode, izgorjet će mi nešto’. S nevjerojatnim stvarima se suočavamo”, kazao je Pavlović za Faktor.
Naglasio je kako bi se ovom problematikom morali svi pozabaviti, od MUP-ova pa do ministarstava prometa i poljoprivrede, te da je potrebno da se svi raspoloživi resursi udruže i usmjere ka preveniranju izbijanja požara.
Skupa munika
“Kada požar izbije, često ga gase dobrovoljci ili vatrogasci koji za izuzetno mizerna primanja odlaze, bore se i riskiraju, dok mi koji smo to zbog našega nemara napravili, gledamo sa strane i vičemo ‘bravo momci’! Godinama gledam te ljude koji na svaki naš poziv reagiraju s minimumom opreme i sa srcem, dok država ima novca za sve osim za to. Nije normalno da nemamo nijedan R traktor za gašenje požara ili kanader”, kazao je Pavlović. Dodao je da vojnici uvijek priskoče u pomoć, ali i oni riskiraju, jer nisu obučeni te nemaju mašine i letjelice koje su namijenjene za gašenje požara.
“Prekjučer je bio jak vjetar u Konjicu. Oni su poletjeli iz Rajlovca, došli u Konjic i gasili jedno vrijeme, ali je takav vjetar bio da su to morali prekinuti. Tijekom vikenda smo zabilježili 30-ak požara, ali je samo u Konjicu bio ozbiljnijih razmjera. Uglavnom su gorjeli trava i nisko raslinje. Ljudi su čistili korov, roštiljali, netko nesavjestan bacio cigaretu. Ovo je nekoliko mogućih razloga, nema ih više. Nije pao komet s neba, pa ih zapalio”, kazao je Pavlović.
Osim toga, na sjednici se razgovaralo i o požarima na područjima endemičnih vrsta drveća, poput munike na Rujištu, Prenju, u Konjicu i slično.
“Jasno je da požari kod munike samo nagore površinu drveta i prođu dalje te je to onda odličan izgovor da se, kako i zakon kaže, ta stabla moraju posjeći radi pošumljavanja. Na tržištu se to drvo prodaje po veoma visokim cijenama. Postoje indicije da ljudi koji rade sa drvnim biznisom vrlo ciljano i sračunato usmjeravaju požare, ali i sama mjesta na kojima izbijaju govore puno o tome”, kazao je Pavlović.
Dodao je da postoje ljudski resursi te je da bitno pratiti cijeli razvoj događaja, od samoga požara pa nadalje kako bi se otkrio mogući uzrok požara i gdje to drvo završava. Kako je naveo, netko tko posječe to što je izgorjelo, ima ime i prezime i moguće je provjeriti ima li ta osoba veze sa pilanama i proizvodnjom drveta.
“Jedan od zaključaka je da je potrebno pozvati sve, od MUP-ova do ministarstva poljoprivrede koji imaju nadležnost, da spriječe požare. Ako se otkrije počinitelj i podigne optužnica, on mora odgovarati za podmetanje požara i mora mu biti određena adekvatna novčana ili druga kazna. Sve dok se iz njegove imovine ne bude isplaćivala šteta, mi ćemo iz godine u godinu ponavljati istu priču i govoriti da moramo nešto učiniti. Moramo nešto ostaviti generacijama koje dolaze iza nas”, kazao je Pavlović za Faktor.
(www.jabuka.tv)
