Škole počele zabranjivati gazirana pića: Hoće li se takva praksa proširiti i u ŽZH?

Osnovna škola u Vrgorcu nedavno je, pored korištenja mobitela, u školama zabranila unošenje gaziranih pića, a njezin primjer odlučila je slijediti i jedna škola u Bosni i Hercegovini.

Osnovna škola “Musa Ćazim Ćatić” iz Visokoga prije par dana donijela je odluku o zabrani unošenja gaziranih i energetskih pića, koju su jednoglasno podržali Nastavničko vijeće, Vijeće roditelja i Školski odbor. Iz ove škole priopćili su kako su se na taj potez odlučili kako bi spriječili moguće zdravstvene posljedice.

Djecu treba učiti što konzumirati svakodnevno, a što ne

Magistra nutricionizma, Nevena Pandža, ipak smatra kako ova inicijativa može dovesti do kontraefekta.

Kao klinički nutricionist koji svakodnevno savjetuje veliki broj djece i roditelja uslijed različitih zdravstvenih tegoba, razumijem mjesto ideje i želje za poboljšanjem prehrambenih navika djece i mladih, ali smatram kako je inicijativa zabrane gaziranih pića u školama jednosmjerna i nažalost može dovesti do neželjenih učinaka, kaže za portal Jabuka.tv Nevena Pandža.

Ona dalje navodi kako je za djecu od najradnije dobi treba učiti da razlikuju koja hrana i piće im treba za svakodnevni rast i razvoj, a koju treba unositi u manjoj količini.

Gazirana pića po svom sastavu ne preporučuju se za svakodnevnu konzumaciju niti ih trebamo komunicirati u tom smjeru. Međutim, ako istražite rezultate zemalja sa sličnim inicijativama, rezultati navode da je zabrana gaziranih napitaka u školama dovela do povećanog konzumiranja istih izvan škole i/ ili u obiteljskom domu. Inicijative nisu obuhvatile druge zaslađene napitke i energetska pića koje također pridonose dnevnom unosu dodanoga šećera. Gledajući s psihološkog aspekta, sam koncept “zabrane” dokazano povećava žudnju za određenim pićem ili jelom, ocjenjuje mostarska nutricionistica.

Roditeljska uloga ključna

Stanko Bazina, ravnatelj Druge osnovne škole Široki Brijeg, jedne od pionira na području Županije Zapadnohercegovačke po uvođenju zabrane korištenja mobitela u školskom prostoru, također je mišljenja kako djeci zdrave navike trebaju usaditi roditelji, a kako će te navike škola dodatno poticati.

Osnovna škola je temelj — za razliku od srednje, ovdje se djeca od najranije dobi, već od šeste godine, uče osnovama odgoja i obrazovanja. No, sve počinje od kućnog odgoja i samih roditelja. Roditelji su prvi odgajatelji koji trebaju pokazati što je dobro, a što nije, ističe Bazina za portal Jabuka.tv.

Komentirajući zabranu gaziranih pića, ravnatelj Druge OŠ Široki Brijeg naglasio je kako se u  navedenu školu inače ne smiju unositi limenke jer mogu biti opasne, te kako su dopuštene samo PVC bočice sa čepom. Napominje i kako se djeci kod pojave energetskog pića “Prime”, za kojim su neko vrijeme djeca u BiH “ludjela” , u školi odmah pročita obavijest o mogućim štetnostima istoga. 

Ne možemo se uspoređivati s Hrvatskom gdje djeca imaju organiziranu prehranu u školama, ali ono što primjećujem u našoj školi je da učenici od 1. do 5. razreda za vrijeme velikog odmora nose doručak od kuće i najčešće piju vodu ili negazirane sokove. Kod predmetne nastave, kada učenici napuštaju zgradu, teže je kontrolirati što konzumiraju.

Stoga je važno da djecu od 1. razreda učimo zdravim prehrambenim navikama, no opet se vraćam na roditelje: sve polazi od njih. Oni su ti koji trebaju usmjeriti dijete da ne konzumira obojene i gazirane sokove s umjetnim šećerima. Škola radi svoj dio, ali roditeljska uloga je ključna, zaključio je Bazina za portal Jabuka.tv.

(www.jabuka.tv)