Široki Brijeg: Dokumentarac “Čuparina vune” prikazan pred mnogobrojnom publikom

Dokumentarni film “Čuparina vune” privukao je u petak veliku pozornost širokobriješke publike.

Riječ je o filmu kojeg su, prema scenariju Ivana Baraća, snimili članovi HKUD Crnač iz Širokog Brijega, a koji prikazuje stari običaj čupanja vune.

Za prikazivanje filma tražila se stolica više u širokobriješkom kinu, a prema riječima predsjednice HKUD Crnač, Zdenke Zovko, nije se pravila velika reklama.

Uvijek smo imali ideju da nešto napravimo. I tako nam je pala ideja da za 10 godina društva snimimo jedan film. Prisjetili smo se starih običaja kako su se cure skupljale u kući i radile čuparinu vune, kazala je Zovko u razgovoru za portal Jabuka.tv priznajući kako nije sa sigurnošću mislila da će ovaj projekt uspjeti.

Najprije se tražila lokacija, tj. kuća. Ona se dugo tražila. Trebale su nam i ovce. Snimalo se dugo i na kraju smo uspjeli, dodala je Zovko.

Scenarist ovog filma je Ivan Barać koji je istaknuo kako je ideja postojala odavno.

Scenarij smo počeli pisati negdje oko Božića prošle godine. Brzo je napisan. Snimanje je krenulo u travnju. Sve radnje smo trebali popratiti arhaičnim riječima, turcizmima koji su neizostavan dio našeg govora, istaknuo je Barać.

Film “Čuparina vune” prikazan je povodom obilježavanja 10 godina od osnutka HKUD Crnač, a program se nastavlja u subotu, 3. kolovoza “Crnačkim silom”.

(www.jabuka.tv)

 

7 komentara

  • Gospodo, zasto turcizam. Valjda je se na ovim podrucjima govorilo Hrvatskim jezikom prije Turaka. Zasto sve pocinje s Turcima i zabrsava s njima. Nije valjda da metko.zeli nastaviti tim putem. Hrvati su.ovdje bili i.prije Turaka. A mi u naslijede samo uzimamo turke. Na samom pocetku greska

    • Da, hrvatski jezik je postojao i prije dolaska turaka. Pročitajte Marulićevu Juditu, pa probajte razumijeti o čemu piše. Svaki jezik, pa tako i hrvatski je živa materija i stalno se mijenja. Film prikazuje radnju od prije stotinjak godina kada su se turcizmi uveliko govorili na ovom području. Vjerujem da čak i vi danas koristite turcizme, a da toga niste niti svjesni. Čekić, čizma, boja, kapija, jastuk… Da, to su sve turcizmi, a kada bi vam netko rekao koje su hrvatske inačice za ove riječi, čudom bi se čudili

  • U hrvatskom standardnom riječniku usvojeno je preko tisuću turcizama.

    TUR – HRV

    krevet – ležaj
    šećer – sladilo
    Jastuk – uzglavnik
    bunar – zdenac,
    čamac – barka
    barjak – zastava
    bostan – lubenica
    česma – slavina
    Itd……

    Da nebi bili ljuti i drugi su jezici usvajali Hrvatske riječi pa tako riječ “paprika” iz hrvatskog je jezika prešla u mnoge druge europske jezike kao posuđenica. Tako riječ “paprika” postoji u: njemačkom jeziku, francuskom, talijanskom, slovenskom, španjolskom,ruskom, portugalskom, grčkom, bjeloruskom, mađarskom, ukrajinskom, češkom, slovačkom, danskom, finskom, norveškom, švedskom, litvanskom, poljskom, nizozemskom, gruzijskom, irskom, velškom, islandskom, estonskom jeziku i dr.

    Eto ga, jezik je živa tvar, Ili hrvatski rečeno jezik je živa substanca.

  • Protiv sam turcizma u bilo kojem obliku. I svatko tko ga još populizira neka prestane. Vi i vaše Čuparina vune. Zašto čuparina vune, zar nije češljanje i čupanje vune. Krivo!

    • U glavi se kvačilo izgleda otkačilo
      I sve ti se smračilo

      Kumplung, ajnšlang, šoferšajba
      Kurbla, gurtna, rotor, stator
      Felga, rikverc, karter, lajsna
      Alnaser i karburator

      Retrovizor, cincilator
      Pakna, ventil i radkapa
      Bobina, akumuluator
      Auspuh, lamela, klapna

      Probaj otici u automehanicara i razgovarati bez germanizama

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.