Protiv mraza vrtlarskom folijom, starom dekicom i trapom

Iako zima ove godine dolazi sramežljivo i još ni približno nije pokazala prave zube, jutarnji mrazovi ipak su postali gotovo već svakodnevica u većini vrtova.

Naravno, ne svuda jer pojava mraza ovisi o mikroklimi lokaliteta, pa je moguće čak da jedan dio vrta bude pod mrazom, a drugi ne, no u pravilu se većina vrtlara već susrela s njim.

Zaštita povrća

Mraz je specifična pojava koja, među ostalim, pomaže da sjeme klija, no postoje biljke koje treba štititi od mraza i u pravilu su to vrste iz toplijih krajeva, odnosno mediteranske vrste, ali i mlade biljke koje su posađene unazad mjesec dana, poput matovilca, rikule, blitve…

“Najbolje je rješenje za te vrste prekriti ih agrotekstilnom folijom. S obzirom na to da je perforirana, ona preko dana propušta dio topline, sunca i zraka, a preko noći na njoj se stvara sloj leda koji štiti biljke. Druga opcija je zaštita klasičnim folijama za plastenike, ali one se moraju micati svaka 2-3 dana jer nisu propusne. Uz to, kondenziraju vodu koja kapa na bilje pa može nastati led”, objašnjava Mile Drača, mag. ing. silv.

Dodaje kako se, primjerice, matovilac, može i malčirati te da postoje određene kulture koje lako podnose mraz, piše Večernji list.

To su mahom kupusnjače, zimska salata, radič, kelj…

Zaštita voćaka

Važno je i razlikovati gradaciju mrazova, od umjereno i srednje jakog pa do intenzivnog koji je posebno opasan za mlade voćke, i to osobito one koje su cijepljene. Ako dođe do smrzavanja, one propadaju.

“Naši stari znali su u vrijeme najgorih mrazova u vrtove stavljati čak i neke peći. Svakako, trebalo bi nekakvom tkaninom, starom dekom, pokriti odnosno zamotati područje cijepa ili ugroženog dijela biljke”, kaže Drača. Na ukrasno bilje pa čak i na maslinu i oleandar, ističe naš sugovornik, mogu se staviti i tri-četiri sloja termoregulacijske folije.

Između će se stvoriti zrak koji će štititi biljku od smrzavanja. Najbolje je birati 40-gramsku zimsku foliju. Ne bi bilo loše ni napraviti improviziranu konstrukciju oko najosjetljivijih vrsta te je ogrnuti nekom prirodnom tkaninom.

Ipak, trenutačno su voćkama, povrtnicama i grmovima veći problem od mraza neobično visoke temperature za ovo doba godine. Iako su se “pripremale za spavanje”, ovo proljeće usred zime stvara im stres u prirodnom ciklusu koji su usvajale godinama.

“Biljke sada doživljavaju hormonalne promjene. Visoke temperature pogotovo zbunjuju trajnije nasade. Ne postoji puno načina da im se pomogne osim da se debla voćaka oboje vapnom. Osim što štiti od štetnika, vapno bijelom bojom odbija sunce”, dodaje Drača.

Ni visoke temperature ne bi smjele zavarati. Zaštita od mraza je nužna zimska akcija u vrtu. Naravno, treba misliti unaprijed. Birati lokaciju koja nije podložna mrazu kao i otpornije vrste.

(www.jabuka.tv)

Komentiraj: