Izvješće “Korupcija u Bosni i Hercegovini – Iskustva građana”, koji je danas predstavljen sačinjen je upravo na temelju jednog sveobuhvatnog Istraživanja koje je proveo Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC).
Ovo istraživanje je dio cjelokupnog projekta za zemlje jugoistočne Europe, a u čijem provođenju je financijsku podršku pružila Europska unija, rekao je ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Glavni cilj ovog istraživanja, kaže, bio je ispitati stvarna iskustva građana o korupciji u našoj zemlji, istraživanje najčešćih pojavnih oblika i modaliteta korupcije koji utječu na svakodnevni život građana, uz poseban fokus na primanje i davanje mita.
– Građani BiH smatraju korupciju četvrtim najvažnijim problemom s kojim se suočava naša zemlja, nakon nezaposlenosti, rada Vlade i siromaštva ili niskog standarda života, što samo potvrđuje neophodnost još aktivnijeg djelovanja u ovoj oblasti, kazao je Ahmetović.
Ostale zanimljive podatke Izvješća danas su u Sarajevu predstavili predstavnici Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal ističući da osam od deset građana BiH ima kontakt s javnom administracijom tijekom godinu dana.
– U javnim ustanovama i administraciji pokazalo se da je korupcija jedna uobičajena praksa. Zapošljavanje u javnim ustanovama mora biti transparentno i utemeljeno na zaslugama, potvrdio je Holger Schroeder, šef Sektora operacija u Delegaciji Europske unije u BiH.
U Izvješću se navodi da je u periodu od 12 mjeseci prije vršenja ove ankete 20 posto bh. građana bilo eksponirano – izravno ili putem člana domaćinstva – činu podmićivanja javnog dužnosnika, dok je stopa rasprostranjenosti podmićivanja – postotak građana koji daju mito među onima koji su bili u kontaktu s javnim dužnosnicima 20,7 posto.
– Svatko tko prizna barem jedno davanje mita, u prosjeku zapravo daje mito pet puta ili jednom svakih 10 tjedana. Gotovoo 80 posto podmićivanja je u gotovini, 15 posto u obliku hrane i pića. Prosječna visina mita u BiH je 220 KM, što iznosi oko 112 eura, istakao je Michael Jandl, Odjel za statistiku i istraživanje UNODC.
Nema značajnih razlika u rasprostranjenosti podmićivanja između urbanih i ruralnih područja, ali je rasprostranjenost podmićivanja, dodaje, znatno veća u Federaciji BiH (25,3 posto) nego u Republici Srpskoj (10,5 posto).
Stopa rasprostranjenosti podmićivanja je 18,2 posto za žene, te 23,2 posto za muškarce u BiH.
U 37 posto slučajeva podmićivanja građani BiH su inicijatori mita a u više od pola slučajeva se mito traži.
Jandl naglašava da su glavni ciljevi davanja mita u našoj zemlji izbjegavanje plaćanja kazne (25 posto) i ubrzavanje procedure (25 posto), te da više od pola onih koji daju mito u BiH daju mito liječnicima (54 posto) i policiji (52 posto), a gotovo trećina medicinskim sestrama (31 posto). Tu se izbjegavanje plaćanje kazni uveliko prepisuje policiji.
Među građanima koji odbijaju zahtjev javnog dužnosnika da daju mito, četiri od deset odbijaju platiti policajcu i gotovo jedan od pet (18 posto) odbija platiti liječnicima.
Samo 2,4 posto građana s iskustvom podmićivanja je prijavilo taj slučaj. Građani ne prijavljuju slučajeve jer imaju korist od podmićivanja (26 posto) ili zato jer misle da nikoga nije briga (26 posto).
Zapošljavanje u javnom sektoru je također područje za zabrinutost: među onima koji su dobili posao u javnom sektoru u posljednje tri godine, značajan procenat (14 posto) su dobili posao uz pomoć mita.
Također, ovo istraživanje je pokazalo da nuđenje hrane, usluga i novca da bi se privukli glasači je dokazano tijekom posljednjih državnih i lokalnih izbora: 15 posto građana je kontaktirano tijekom posljednjih državnih izbora te 13 posto tijekom posljednjih lokalnih izbora.
Korupcija ima višu stopu rasprostranjenosti od kaznenih djela kao što su krađa, provala, pljačka ili napad.
– Ovo je sukladno s doista niskom stopom kriminala u BiH gdje se građani osjećaju sigurno kad padne mrak i ne koriste napredne sustave sigurnosti da bi zaštitili svoje domove, zaključio je Jandl.
Ahmetović je kazao i to da su pozitivnim ocijenjene i aktivnosti jačanja zakonodavnog okvira i usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, te drugim međunarodnim standardima koje se odnose na borbu protiv korupcije.
U tijeku su aktivnosti i na jačanju kapaciteta Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, koja će, kaže, imati vodeću ulogu u oblasti prevencije, ali i omogućiti bolje provođenje Strategije Bosne i Hercegovine za borbu protiv korupcije. (Fena)
(www.jabuka.tv)
