Pregled kretanja stanovništva u 2020: U BiH 30 % manje vjenčanja nego lani, a najmanji pad u ŽZH

S vremena na vrijeme u svijetu se pojave određene bolesti, epidemije i pandemije koje postaju“gospodari“ života i smrti kako na globalnoj tako i lokalnoj razini.

Posljednja pandemija koja je ostavila populacijsku pustoš i na našim prostorima bila je španjolica. [1]

Piše: dr. sc. Žarko Dugandžić, izv. prof.

Danas poslije toliko godina stanovništvo opet strahuje od nove pandemije zvane  COVID-19 koja na prvi pogled djeluje nešto blaže, ali koja iscrpi kako stanovništvo tako i  ekonomiju, usto, ne zna se do kada će potrajati. Već, nakon nešto više od pola godine te epidemije na našim  prostorima, posljedice su velike i nesagledive.

Postoji mišljenje kako je pandemija korona virus u određenoj mjeri zaustavila odljev BiH stanovništva, ali to je samo privid jer tihi egzodus BiH stanovništva traje, a samo će biti izraženiji čim to okolnosti dozvole jer se zapadna ekonomija brzo oporavlja, ali i crpi jeftinu radnu i stručnu snagu s naših prostora, dok ekonomija i društvo BiH svakim danom sve više tonu i pitanje ja kada će doći do ozdravljenja gospodarstva u BiH i hoće uopće doći bez pomoći Međunarodne zajednice. Trendovi iseljavanja utjecat će na smanjenje reproduktivnog i obrazovnog stanovništva koje je trebalo biti zamašnjak za pokretanje BiH gospodarstva. Njihovim odlaskom populacijska slika BiH postaje i još starija. Prema najnovijim ispitivanjima od ukupnog broja iseljenih njih je 31,6% sa završenim fakultetom te  isto toliko sa srednjom stručnom spremom, pa se s pravom postavlja pitanje, a što nam to ostaje?

dr. sc. Žarko Dugandžić

Na temelju službenih podataka Agencije za statistiku BiH i FBiH u nastavku će biti dan pregled o prirodnom kretanju stanovništva i brakovima na razini BiH, FBiH i županijama u kojima živi najveći broj hrvatskog stanovništva. Umjesto rezultata iz samo prvih  šest mjeseci, prikazani su i rezultati za mjesec srpanj da bi se vidjelo kolike su drastične promjene u broju vjenčanja, rođenja, ali i rastava odmah dok su olabavile protupandemijske mjere, i to na svim razinama.

Na razini BiH broj rođenja u prvoj polovici 2020. manji je za 6% u odnosu za isto razdoblje iz 2019. godine.  Glede broja umrlih  može se reći da COVID-19 nije doprinio većem broju umrlih, naprotiv u prvih šest mjeseci ove godine u BiH je bilo  6,7% manje smrtnosti u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Čak povećan broj smrtnosti ove godine u mjesecu travnju u odnosu na isti mjesec iz prošle godine ne možemo dovesti u svezu s epidemijom, ako se zna da je smrtnost odraslih nešto veća krajem zime i tijekom proljeća. Stope smrtnosti korona virusom procjenjuju se na oko 3%, a pretpostavlja se da je u stvari niža, dok je smrtnost povijesnih epidemija bila daleko viša.

Ali zato je COVID-19 drastično utjecao na broj vjenčanja koji se smanjio za 30%, a što će se najizravnije odraziti na stopu rodnosti, jer se kod nas još uvijek preko 90% djece rađa u bračnim zajednicama. Glede razvoda, tu je došlo do smanjenja rastava u odnosu na prošlu godinu za 21,7%, a u odnosu na pretprošlu godinu za nekih 17,5%. Najvjerojatnije, da će ublažavanjem mjera pandemije doći do porasta broja rastava, a što se vidi iz mjeseca lipnja i srpnja 2020. (tablica 1).

Tablica 1. Prirodno kretanje stanovništva i brakova u BiH u prvoj polovici godine 2018, 2019. i 2020.

Glede FBiH trendovi su slični onima na razini BiH s tim da su postotci nešto manji ili veći, tako je broj rođenja u F BiH u prvoj polovici 2020. manji za 4,8% u odnosu na isto razdoblje 2019., broj umrlih je manji za 5,4% što znači da niti u FBiH COVID-19 nije doprinio povećanoj razini smrtnosti. Broj vjenčanja je smanjen za 22% u odnosu na isto razdoblje iz prošle godine. Također i broj rastava je smanjen za 33% što je nešto izraženije nego na razini države. Ali, iz mjeseca srpnja se da iščitati kako za vrijeme veće “normalizacije” stanja na razini države dolazi do poboljšanja na polju vjenčanja i rođenja, ali i povećanja divorcijaliteta (tablica 2).

Tablica 2. Prirodno kretanje stanovništva i brakova u FBiH u prvoj polovici godine 2018, 2019.i 2020.

Kad su u pitanju rođenja po županijama u prvoj polovici 2020. u odnosu na isto razdoblje iz 2019. godine situacije su različite od županije do županije. Posavska županija koja inače ima mali broj rođenja situacija je gotovo identična tijekom obadvije polovice godine. Srednjobosanska županija je ostvarila manji broj rađanja za 3,8% u odnosu na isto razdoblje iz prošle godine, ali se vide pozitivni trendovi za vrijeme pandemijskog popuštanja tijekom lipnja i srpnja 2020., Hercegovačko-neretvanska županija bilježi pad broja rođenih za 7,5%, dok je jedino Županija Zapadnohercegovačka ostvarila povećan broj rođenja za 4,6%. Hercegbosanska županija ima najporaznije rezultate po pitanju broja rođenja jer su oni smanjeni u odnosu za isto vrijeme iz prošle godine za 22% (tablica 3).

Tablica 3. Kretanje broja rođenja po dolje navedenim županijama tijekom prve polovice 2019.i 2020.

Što se tiče broja umrlih po navedenim županijama, situacija je takva da su sve županije zabilježile manji broj umrlih u prvoj polovici 2020. u odnosu na isto razdoblje iz 2019., tako da je u Posavskoj županiji manje umrlih za 2%, Srednjobosanskoj za 5%, Hercegovačko-neretvanskoj županiji za 13%, Zapadnohercegovačkoj 0,8% te Hercegbosanskoj županiji gdje je smrtnost manja za 22% (tablica 4).

Tablica 4. Kretanje broja umrlih po navedenim županijama tijekom prve polovice 2019. i 2020. godine

Prilikom istraživanja broja brakova treba uzeti u obzir da se broj brakova tijekom korizme drastično smanjuje po županijama s pretežno hrvatskim stanovništvom, pa i pored te činjenice broj brakova se ove godine u njenoj prvoj polovici godine drastično smanjio. Po županijama situacija je sljedeća: Posavska županija bilježi pad od 20%, Srednjobosanska također bilježi pad od 20%, Hercegovačko-neretvanska pad od 22%, Županija Zapadnohercegovačka bilježi najmanji pad, a on iznosi 7%, što se odrazilo i na broj rođenja.

Hercegbosanska županija bilježi pad broja brakova za 11% što se razlikuje u odnosu na smanjeni broj rođenja od 22% pa se vjerojatno radi o strahu od rađanja u nesigurnim uvjetima potpomognutim istovremeno pandemijom i gubitkom radnih mjesta. Ipak u  blagoj fazi popuštanja pandemijskih mjera koja se vide kroz mjesec lipanj i srpanj, većina županija kao da je htjela nadomjestiti broj propuštenih vjenčanja iz ova prethodna tri mjeseca pa se broj svadbi  povećao tijekom lipnja i srpnja (tablica 5).

Tablica 5. Kretanje broja vjenčanja po navedenim županijama tijekom prve polovice 2019. i 2020. godine

Gotovo u svim županijama došlo je do smanjenja broja rastava (tablica 6) u prvoj polovici 2020. godine u odnosu na isto razdoblje iz 2019., a u nekim i drastičnom smanjenju, tako je u Posavskoj županiji zabilježeno smanjenje od 70%, Srednjobosanskoj za 36%, Hercegovačko-neretvanskoj za 65%, Zapadnohercegovačkoj za 47%, jedino do povećanja razvoda došlo je u Hercegbosanskoj županiji za 20%, a to je zbog nešto većeg broja rastava u siječnju, prije pandemije, a što je opet u skladu s našom teorijom o povećanom broju rastava na ovim prostorima nakon godišnjih odmora i novogodišnjih blagdana.

Tablica 6. Kretanje broja rastava po navedenim županijama tijekom prve polovice 2019. i 2020. godine

[1] Španjolska gripa je pandemija koja se proširila svijetom tijekom 1918. i 1919. godine. Grube procjene govore o trideset do pedeset milijuna smrtnih slučajeva. Broj oboljelih bio je znatno veći (između 20 i 40 posto svjetskog stanovništva.) Simptomi su bili umor, visoka temperatura i glavobolja (slično jakoj prehladi), a zatim bi oboljeli osjetili bolove u mišićima i zglobovima. Bolest je napredovala vrlo brzo pa su neki zaraženi bolesnici umirali nekoliko sati nakon prvih simptoma. Najugroženije su bile osobe između dvadeset i četrdeset godina. “Vijesti iz neprijateljskih zemalja Antante nisu se smjele prenositi. Španjolska je bila neutralna te, za razliku od drugih zemalja, glavna tema nisu bile ratne vijesti. Zbog toga su naslovnice bile pune vijesti o novoj bolesti koja je pogodila i kralja Alfonsa XIII. U zemlju su je donijeli španjolski radnici koji su bili na radu u Francuskoj. Jedino se u Španjolskoj nije krio velik broj umrlih. Druge zemlje zahvaćene ratom korigirale su brojke radi održavanja visokog morala stanovništva.”Tako su npr. Prvi smrtni slučajevi uzrokovani španjolskom gripom u danas našoj najpoznatijoj župi Međugorje zabilježeni su 19.10.1918., vrhunac epidemije bio je tijekom 1919., a posljednja smrt uzrokovana ovom bolešću zabilježena je 11. veljače 1920. godine.

Demografske varijable u “doba korone” u FBiH i županijama s hrvatskom većinom

(www.jabuka.tv)


3 komentara

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.