Dr. sc. Žarko Dugandžić, izvanredni profesor na Sveučilištu u Mostaru obradio je neke demografske varijable tijekom prva četiri mjeseca 2020. (doba COVID-19) u FBiH te u županijama s većinskim hrvatskim stanovništvom.
Ni prenosivost zaraze ni stopa smrtnosti virusa koji trenutno potresa svijet nije velika, ali najistaknutija žarišta pokazuju da je njegova opasnost u spoju visoke gustoće stanovništva, udjelu starog stanovništva i nedostupnosti medicinskih resursa.
Piše: dr. sc. Žarko Dugandžić, izv. prof./Jabuka.tv
Pri tome, ne treba zaboraviti činjenicu da su velike povijesne epidemije mijenjale svijet i to na različite načine, te je zbog demografskih gubitaka čovjek postao najvažniji resurs ondašnjih država.
Epidemija COVID-19 u FBiH tijekom prva četiri mjeseca 2020. gledajući na isto razdoblje prošle godine od svih demografskih varijabli najviše se odrazila na broj vjenčanja koji se smanjio za 864 ili 27%.
Tako se u ožujku 2020. udio vjenčanja u FBiH smanjio za 21%, a u travnju za 60%, što će se značajno odraziti na smanjenje stope rodnosti krajem ove te početkom iduće godine.
Epidemija koronavirusa se drastično odrazila na broj vjenčanja u FBiH u prva četiri mjeseca
No, i nadalje se nastavlja s restrikcijama i uvođenju novih mjera protiv širenja virusa COVID-19 kako u cijeloj zemlji tako i šire, a s time se odgađa niz javnih i društvenih događanja pa je većina svadbi prolongirana za neko “bolje” vrijeme.
Očekuje se povećanje razvoda
Tijekom navedenog vremenskog razdoblja broj razvoda je bio manji za nekih 20% što je vjerojatno više rezultat nekakvih otežanih administrativnih poslova i manje mobilnosti nego li nekoga straha. Nažalost, pretpostaviti je da će se broj razvoda znatno povećati nakon prestanka ove epidemije. Razlog? Pa napokon su se morali češće družiti u dvoje, odnosno mnogi muževi i žene koji putuju i rade po cijele dane sada su morali provesti vrijeme s osobom s kojom su u braku.
Moglo bi se zaključiti ‘intima doista ima svoju cijenu’.
Glede broja umrlih može se reći da COVID-19 nije doprinio većem broju umrlih, naprotiv u prva četiri mjeseca ove godine bilo je 580 ili 8% manje smrtnosti u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Čak povećan broj smrtnosti ove godine u mjesecu travnju u odnosu na isti mjesec iz prošle godine ne možemo dovesti u svezu s epidemijom, ako znamo da je smrtnost odraslih nešto veća u zimskom razdoblju godine, a naročito u proljeće.
Smanjenje broja rođenih se ne može dovesti u vezu s koronom
Stope smrtnosti koronavirusom procjenjuju se na oko 3%, a pretpostavlja se da je u stvari niža, dok je smrtnost povijesnih epidemija bila daleko viša. Ipak, zarazne bolesti najveće učinke postižu u populaciji koja nije bila imuna na njih.
Naravno, manji broj rođenih tijekom prva četiri mjeseca ove godine za 376 ili 7% ne možemo dovesti u svezu s koronom, ali ne zaboravimo na trend stalnog smanjenja rodnosti koji će još biti potaknut smanjenjem ulazaka u brak te povećanim brojem razvoda koji će se zasigurno dogoditi, ali i same situacije u društvu i gospodarstvu.
Tu je i činjenica da će doći i do određenog apstiniranja u spolnim odnosima, a koronavirus se prenosi između ostalog bliskim tjelesnim kontaktima, a spolni odnos i intimni kontakt uključuju bliski tjelesni kontakt te ne postoje nikakve mjere koje mogu u bliskoj mjeri smanjiti rizik od njegova prijenosa sa zaražene osobe na osjetljivu osobu tijekom spolnog odnosa, ostaje tek međusobno povjerenje?
Tablica 1: Neke demografske varijable 2020. i 2019. (od I. do IV. mjeseca) i njihova usporedba
Slični trendovi i među Hrvatima u BiH
Županije s hrvatskom većinom također pokazuju trendove slične onima na razini FBiH, tako da je broj vjenčanja koja su u najdirektnijoj svezi s epidemijom (u smislu okupljanja-svadbi) smanjen u promatranom razdoblju 2020. u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 220 ili nekih 29%. U gotovo svim tim županijama udio brakova se smanjio od 27 do 33% (udio broja brakova u HBŽ se smanjio za 33% u HNŽ za 31% te u ŽZH za 31%).
Glede situacije s razvodima u ovim županijama tijekom prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje od prošle godine bilježi pad od 44%. Najveći udio smanjenja rastava je u Posavskoj županiji od 80%, dok je to smanjenje najmanje u Srednjobosanskoj od 32%.
Po završetku pandemije koronavirusa očekuje se povećanje broja razvoda u FBiH
Jedina županija u kojoj je došlo do porasta broja razvoda u promatranom razdoblju ove godine u odnosu na ono iz prošle godine je HBŽ od 75%. Naravno, kao i na razini FBiH i u pobrojanim županijama je za očekivati porast rastava nakon ove epidemije.
Inače, poznato je da se broj rastava najviše događao ‘poslije novogodišnjih praznika i nakon godišnjih odmora’.
Slično kao i na razini FBiH tako je i kod ovih županija s hrvatskom većinom [1] došlo do pada broja smrtnosti u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje iz prošle godine za 288 ili 12%. To smanjenje smrtnosti u promatranim županijama kreće se od 5% (Posavska) do 31% (HBŽ).
Tablica 2: Neke demografske varijable po županijama od I. do IV. mjeseca 2020.
[1] Napomena: Srednjobosanska županija nije s većinskim hrvatskim stanovništvom, ali je s velikim brojem Hrvata od 97.629 ili 38% (2013.godine).
(www.jabuka.tv)
manje umrlih, a manje i rodjenih.
suma li-la?!
Šta je gospon hotio reći sa ovom analizom. Da Hrvati u vrijeme korone manje umiru. Biće da se bolje čuvaju. Analizirati bilo kakav trend za prva 4 mjeseca i povezivati ga s koronom koja je počela krajem ožujka nema nikakvog smisla osobito jer je korona prilično zaobišla BH Hrvate i tek ih malo okrznula u Čitluku i Širokom
Odličan!