U Bosni i Hercegovini tijekom prošle godine dogodilo se 37.628 prometnih nesreća u kojima je život izgubilo čak 298 osoba, a 12 od njih su bila djeca.
Ozlijeđeno je 10.229 osoba od kojih je 1.608 pretrpjelo teške tjelesne ozlijede. Neprilagođena brzina i vožnja pod utjecajem alkohola su najčešći uzroci nastanka prometnih nesreća, navodi se u priopćenju iz BIHAMK-a.
Više od BiH, stradalih u prometnim nesrećama bilježi Hrvatska (331 poginulih) te Srbija koja je s 579 smrtno stradalih u prošloj godini, prva u regiji.
Više razloga
Muhamed Barut, diplomirani inženjer prometa iz Instituta za privredni inženjering (IPI) Zenica kazao je za Radiosarajevo.ba da postoje relevantne statistike koje vode BIHAMK i policijske agencije, a o uzrocima prometnih nesreća.
Ipak struka ukazuje da su najveći problem pogreške koje prave sami vozači. Dakle, najčešći uzrok prometnih nesreća su pogreške vozača, a iza toga slijede loše ceste ili neispravni automobili, istaknuo je Barut.
Dodao je da se to najbolje vidi po djelovanju vlasti u susjednoj Hrvatskoj koja sve više steže zakonske propise vezano za prometne prekršaje poput prolaza kroz crveno.
Trenutni propisi u Hrvatskoj određuju da vozač ide izravno u zatvor ukoliko se dogodi prometna nesreća sa smrtnim ishodom. Međutim, ovo nije problem samo u BiH, slične probleme imaju i države u regiji. No, susjedi su ipak uspjeli svoju prometnu infrastrukturu modernizirati i podići na višu razinu. S druge strane, BiH tek kad izgradi svoje prometnice po europskim standardima vidjet će da je zaista vozač najveći uzročnik nesreća, smatra Barut.
Prema njegovim riječima, ne može se ni zanemariti utjecaj okoline, kvaliteta prometnica i tehnička neispravnost vozila.
Europski standardi
Ipak tehnička neispravnost vozila otprilike na godišnjoj razini uzrokuje od 5 do 10 % svih prometnih nezgoda u Europskoj uniji. Nažalost, mi se ne možemo mjeriti s Europskom unijom po broju nesreća, jer naše ceste ne ispunjavaju europske standarde. Posljednja istraživanja su pokazala da je došlo do značajnog smanjenja broja prometnih nesreća, a nakon što je izgrađena dionica autoceste od Sarajeva do Zenice. Dakle, to je put kojim moramo ići, treba graditi bolju cestovnu infrastrukturu, uvoditi strožije kazne za kritične prometne prekršaje i raditi na edukaciji vozača, naglasio je Barut.
On je istaknuo kako posebno zakonom treba definirati pojam “divlje vožnje”, te uvesti mnogo strožije kazne za vozače koji namjerno krše prometne propise.
Od siječnja do rujna 2018. zabilježene 20.443 nesreće
Prema izvještaju Federalne uprave policije (FUP), razdoblje od siječnja do rujna ove godine područje FBiH karakterizira smanjenje broja registriranih prometnih nesreća za 734 ili 3,59 %, te smanjenje broja poginulih osoba za 38 (ili 27,94 %) u odnosu na isti razdoblje 2017.godine.
Ipak u ovom razdoblju zabilježeno je 20.443 prometne nesreće u kojim je poginulo čak 136 osoba.
(www.jabuka.tv)
