Počeo projekt o očuvanju steno-endemske vrste ribe ”prikanac” na Mostarskom blatu

Prvim terenskim istraživanjima počele su aktivnosti projekta ”Očuvanje steno-endemske vrste prikanca” (lat. Phoxinellus pseudalepidotus) na Mostarskom blatu kod Širokoga Brijega.

Prikanac još uvijek nedovoljno istražena vrsta, zanimljiva je za mnoge istraživače, pa tako od 2000. godine raste znanstveni interes za prikanca.

Znanstvenici Bogutskaya & Zupančič (2003.) identificirali su prikanca kao endemsku vrstu ribe u Mostarskom blatu te proveli prvu studiju o životnom vijeku, staništu, mriještenju te ostalim biološkim karakteristikama. Prikanac živi do četiri godine, spolno sazrijeva već u prvoj godini života, a mrijesti se više puta u razdoblju većeg vodostaja na Mostarskom blatu (koje traje od kraja siječnja do kraja svibnja).

Kada Mostarsko Blato nije poplavljeno živi pod zemljom. U istraživanjima koja su uslijedila znanstvenici sa Sveučilišta u Mostaru i Sarajevu zaključili da je prikanac steno-endemska vrsta, to jest vrsta koja se nalazi isključivo na području Mostraskog blata. Izgradnjom hidroelektrane HE Mostarsko blato (2010.), dodatnim radovima na izgradnji ceste i ilegalnim odlaganjem smeća zatrpana su pojedina izvorišta iz kojih prinakac izlazi i ponire što je uzrokovalo uz pretjeran ulov, krivolov, smanjenje brojnost populacije.

Prikanac je zbog svih ovih činjenica uvršten na listu ugroženih vrsta Međunarodnog saveza za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN).

U cilju zaštite ove iznimno važne vrste osmišljen je projekt koji provodi Udruga Dinarica, a financira Critical Ecosystem Partnership Fund (CEPF). Na projektu je angažiran prof. dr. sc. Jerko Pavličević s Agronomskog i prehrambeno tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru koji je s timom znanstvenika i stručnjaka započeo aktivnosti istraživanja riba na području Mostarskog blata.

Projektom je planirana procjena brojnosti populacije prikanca, GIS mapiranje izvorišta iz kojih prikanac izlazi u sezoni mriještenja (odnosno ulazi u sezoni niskog vodostaja) te izrada Akcijskog plana za zaštitu ove vrijedne vrste.

Također, kroz okupljanje zainteresiranih strana pokušat će se procjeniti svi uzroci smanjenja populacije prikanca te predložiti mjere zaštite kako bismo očuvali ovu vrstu, ali i sveukupnu bioraznolikost Mostarskog blata, područja koje spada u najljepše prirodne rezervate Bosne i Hercegovine.

Projekt će trajati godinu dana sa završnom konferencijom organiziranom u lipnju 2021. godine.

(www.jabuka.tv)

23 komentara

  • E kako mi ne znamo cijenit ovo sto imamo pa za nepovjerovat! Imamo takve prirodne ljepote, kulturne manifestacije, likovnu akademiju, dva sportska vrhunska kluba, Lišticu, Borak….

  • Objasnite vi seljacima iz ljutog doca ili biograca da ce kloriranjem ili dinamitom iskorjenit i prikance i zabe… Samo misle kako zaraditi, a sutra ce im djete prikanca vidjet samo na slikama

  • Prikanci se mogu nać na meniju raznih restorana uz Blato; od Gene do Kruševa. Izlov ugroženih vrsta je strogo zabranejn. Di su inspekcije, što ne dođu na ručak u te restorane kad već vole oblazit restorane.

  • Netreba vam studija upravo ta jezera su uzrok smanjena populacije prikanca jer začepili su sve ponore prekobkojihbje prikanac odlazio u podzemne vode kad vodostaj opane.

  • Ko će to zaštiti pored blaćana i mreža i dinamita i ep hzhb i njihovi radova na blatu. Vrijedi pokušati ako još nije kasno

  • Najlakše je svalit na ljutodočane i biogračane šta je sa ovim uzvodno. Dok se god ne uvedu rigorozne kazne to će tako biti.

  • Ovo samo bolesni umovi izmišljaju kojekakve projekte tipa ,lov, ribolov,sport,ne(kultura), putovi za blidinje, razno razni tzv. festivali i ostala sranja a glavno pitanje gdje je tu čovjek

  • Dok ih cuva Aco Andrija nece ih nestat. A cuva i zabe i rakove i svasta on cuva. Mirno lezite dragi moji gradjani i nesekiraj te se za prikance.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.