Papa Franjo na polnoćki pozvao na pomoć siromašnima

Papa Franjo je u četvrtak na polnoćki, koja je zbog pandemije održana u manje radosnom ozračju nego inače, poručio da bi ljudi trebali osjećati obvezu prema siromašnima i pomoći im jer je Isus Krist rođen kao siromašni prognanik.

Misa je održana u stražnjem dijelu Bazilike svetog Petra s manje od 100 vjernika i manjim brojem kardinala i biskupa. Obično se služi u glavnom dijelu bazilike i prisustvuje joj do 10.000 ljudi, uključujući diplomatski zbor koji predstavlja gotovo 200 država.

Svi osim Pape i članova manjeg zbora nosili su maske na ponoćki koja je počela dva sata ranije nego inače kako bi se ograničen broj vjernika u pandemiji mogao vratiti kući do 22 sata kada počinje policijski sat.

Božji sin rođen je kao prognanik kako bi nam rekao da je svaki prognanik dijete Božje, rekao je Papa Franjo u svojoj propovijedi.

Dodao je da bi nas Božić trebao natjerati da se osvrnemo na “našu nepravdu prema tolikoj braći i sestrama” umjesto da slijedimo “našu beskrajnu želju za posjedom i prolaznim užicima”.

Bog je došao među nas u siromaštvu i potrebi da nam kaže da ćemo, služeći siromašnima, pokazati svoju ljubav prema njemu, rekao je 84-godišnji Papa koji proslavlja osmi Božić u svom pontifikatu.

Papa će u petak pročitati svoj Urbi et Orbi (gradu i svijetu) iz vatikanske dvorane umjesto sa središnjeg balkona na Trgu svetog Petra, na događaju koji obično privlači desetke tisuća ljudi.

Talijani će biti zatvoreni većinu božićnih i novogodišnjih blagdana. Trgovine koje nisu neophodne bit će zatvorene do 27. prosinca, ponovno od 31. prosinca do 3. siječnja te 5. i 6. siječnja. Tih dana je Talijanima dopušteno putovati samo zbog posla, zdravstvenih ili drugih, hitnih razloga.

Zbog ograničenja se ne može ići na Trg svetog Petra ili u baziliku. Svi papinski događaji između 24. prosinca i 6. siječnja održat će se u zatvorenom i s ograničenim brojem ljudi, ali će se prenositi na televiziji i online.

(www.jabuka.tv)


12 komentara

  • E moj papa , pogledaj malo na krščansku Europu, pa češ uvidjeti da je stiskaju i rasturaju sa svih strana svijeta oni koji s krščanstvom nikakve veze nemaju ali zato s vragom rade zajedno.
    ZATO GLEDAJ NA KUĆU U KOJOJ OBITAVAŠ I BRINI SE ZA NJU A NE ZA ONE KOJI NAM RADE O GLAVI PA …

    • Ne postoji “kršćanska Europa”! Niti postoji formalno-pravno, niti postoji prema nekakvom religijskom poimanju odnosno vjerovanju. Netko te je lijepo obmanuo. “Postoji” odnosno vjeruje se u cijeli dakle, “kršćanski” svijet – hoće reći kao takav čitav planet, zemaljsku kuglu (za koju se nekada vjerovalo da je ravna ploča koja se nalazi u centru univerzuma, da stoji nepomična, i slijedom toga grubo sankcioniralo pa čak i palilo na lomači ako bi se tvrdilo drugačije i neutemeljeno prema jednoj knjizi) cijeli naime univerzum, sve vidljivo, stvoreno – za jednog dakle kršćanina koji to jeste, koji vjeruje, uključivo sa čovjekom, osobom, koja isto u tom smislu “postoji”, kršćaninom dakle pojedincem, i oko njega svim drugim ljudima, što kršćanima a što “ne-kršćanima” (sasvim svejedno iz njegove perspektive jer je pozvan odnositi se prema svakom drugome podjednako brižno), biljkama, životinjama itd..

      P.S. “ćeš, kršćanstvo…”

  • Ovdje se možda uklapa jedan citat od R. Feyman-a

    Engleski: “Western civilization, it seems to me, stands by two great heritages. One is the scientific spirit of adventure—the adventure into the unknown, an unknown that must be recognized as unknown in order to be explored, the demand that the unanswerable mysteries of the universe remain unanswered, the attitude that all is uncertain. To summarize it: humility of the intellect.

    The other great heritage is Christian ethics—the basis of action on love, the brotherhood of all men, the value of the individual, the humility of the spirit. These two heritages are logically, thoroughly consistent.”

    Naški: “Zapadna civilizacija, čini mi se, stoji uz dvije velike baštine. Jedno je znanstveni duh avanture – avantura u nepoznato, nepoznato koje se mora prepoznati kao nepoznato da bi se moglo istražiti, zahtjev da neodgovorne misterije svemira ostanu bez odgovora, stav da je sve neizvjesno. Da rezimiramo: poniznost intelekta.

    Druga velika baština je kršćanska etika – osnova djelovanja na ljubav, bratstvo svih ljudi, vrijednost pojedinca, poniznost duha. Te su dvije baštine logično, temeljito konzistentne.”

    • Kršćanstvo je univerzalna, globalna, i istočna religija.
      Termini poput “kršćanski zapad” i sl., jesu najobičnije obmane, sakaćenje koje, najblaže rečeno, proizilazi iz neznanja.

    • “Putem poniznosti otkriva se istina”.

      To bi otprilike bila suma odnosno definicija toga gore citiranoga.
      Autor tu zapravo u osnovi govori o unutarnjoj (etičkoj) konzistentnosti, u kontekstu dakle civilizacije i naslijeđa, a kvaka je u tome što “poniznost” nije uopće kršćanski invent, proizvod.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.