S dolaskom toplijih dana i početkom svibnja, mnogi građani ponovno će primjećivati stršljene u dvorištima, oko kuća, vikendica, na tavanima i balkonima.
Iako većinu ljudi oni plaše, stručnjaci upozoravaju da najveći problem često nije sam insekt, već panična reakcija ljudi.
Stršljeni se najčešće pojavljuju u blizini mjesta gdje mogu graditi gnijezda: ispod krovova, u šupama, garažama, na tavanima, u drvenim konstrukcijama ili gustoj vegetaciji. Ako ih primijetite, najvažnije je ne pokušavati problem riješiti “na brzinu”.
Najveća pogreška: Samostalno tjeranje
Mnogi odmah posegnu za metlom, štapom, kamenjem ili sprejevima, ali upravo to može izazvati napad. Stršljeni postaju posebno agresivni kada osjete prijetnju gnijezdu.
Stručnjaci stoga savjetuju da ih ne gađate, ne udarate i ne pokušavate sami ukloniti gnijezdo, posebno ako ne znate koliko je veliko i gdje se točno nalazi.
Ovo nikako ne radite:
- Nemojte prilaziti gnijezdu bez zaštitne opreme.
- Nemojte nasumično prskati gnijezdo kućnim kemikalijama.
- Nemojte pokušavati zapaliti gnijezdo.
- Nemojte udarati po zidu, krovu ili mjestu gdje sumnjate da je gnijezdo.
- Nemojte raditi nagle pokrete ako vam stršljen leti blizu lica.
Posebno je opasno pokušavati ukloniti gnijezdo tijekom dana, kada je aktivnost stršljena najveća.
Što učiniti ako ih primijetite?
Ako je riječ o jednom ili dva stršljena, najvažnije je ostati miran i ne mahati rukama. Polako se udaljite i zatvorite prozore ili vrata ako su ušli u blizinu doma.
Ako sumnjate da postoji gnijezdo, najbolje je kontaktirati komunalne službe, vatrogasce ili specijaliziranu tvrtku za dezinsekciju.
Kada ubod može biti opasan?
Ubod stršljena može biti vrlo bolan, ali kod osoba koje imaju alergijsku reakciju može postati ozbiljan zdravstveni problem, piše N1.
Ako nakon uboda dođe do oticanja lica ili grla, otežanog disanja, vrtoglavice ili slabosti, treba odmah pozvati hitnu pomoć.
(www.jabuka.tv | Foto: Freepik)
Sarajevo koje je preživjelo 1.425 dana opsade i Sarajevo koje ulazi u XYZ da kupi odijelo — to nisu dva različita Sarajeva, nažalost. To je isti grad, sa istim ljudima, samo s različitim pamćenjem u različitim trenucima. U aprilu, kad je dan opsade, sjećamo se svega. U junu, kad treba nova haljina, zaboravljamo ko je Babović i ko je Fashion Company.
Ali ni Babović ne zaboravlja. On prati izvještaje prodaje. On zna koji grad prodaje bolje, koji gore. On zna da Sarajevo dobro prodaje — i zato proširuje radnje. Niko u Beogradu ne pita kako to da grad koji je preživio opsadu kupuje od onih čiji je kapital zarastao u tim crnim godinama. Pitanje se postavlja u Sarajevu, ili se ne postavlja nigdje.
Dok se postavlja, nije kasno. Bojkot je jednostavna alatka. Nema zakon, nema poseban plan, nema logistiku. Samo treba da ne uđeš. I da kažeš drugima zašto ne ulaziš.
Ovo vam na slici nije stršljen.