Izraelski premijer Benjamin Netanyahu završio je svjedočenje u korupcijskom postupku, a političke posljedice suđenja mogle bi se pokazati na parlamentarnim izborima koji se očekuju u narednim mjesecima.
Nakon 98 saslušanja tijekom gotovo godinu i pol, Netanyahu je ovoga tjedna okončao svjedočenje u trima predmetima objedinjenima u sudski postupak koji traje od 2020. godine.
Izraelski premijer suočava se s optužbama za prijevaru, zlouporabu položaja i podmićivanje, no sve ih odbacuje te tvrdi da je žrtva političkog progona.
Tri predmeta protiv Netanyahua
U prvom predmetu, poznatom kao afera poklona, Netanyahu je optužen za prijevaru i zlouporabu položaja. Tužiteljstvo tvrdi da je od holivudskog producenta i nekadašnjeg izraelskog obavještajca Arnona Milchana te australskog milijardera Jamesa Packera primao darove ukupne vrijednosti oko 180.000 eura u zamjenu za političke usluge.
Drugi predmet odnosi se na navodni dogovor s Arnonom Mozesom, izdavačem dnevnog lista Yedioth Ahronoth. Prema optužnici, Netanyahu je trebao pomoći u slabljenju konkurentskog lista Israel Hayom, dok bi zauzvrat dobio povoljnije medijsko praćenje. Obojica poriču krivnju.
Treći predmet pravno je najteži jer sadrži jedinu optužbu za podmićivanje. Netanyahu je navodno odobrio regulatorne pogodnosti telekomunikacijskoj kompaniji Bezeq i njezinu vlasniku Shaulu Elovitchu u zamjenu za povoljno izvještavanje portala Walla.
Prvi izraelski premijer pred sudom tijekom mandata
Netanyahu je prvi izraelski premijer koji je tijekom obnašanja dužnosti stao pred sud zbog optužbi za korupciju. Bude li osuđen, mogao bi dobiti zabranu obnašanja javnih dužnosti.
Njegov prethodnik Ehud Olmert podnio je ostavku 2008. godine, prije početka suđenja zbog korupcijskog skandala, a poslije je odslužio 19 mjeseci zatvora.
O pravnom značenju postupka postoje podijeljena mišljenja. Profesorica prava sa Sveučilišta Ariel Talia Einhorn smatra da je Netanyahuova tvrdnja o političkom progonu opravdana.
Prateći ovaj slučaj pažljivo od početka do danas, nemam nikakve sumnje da je Netanyahuova tvrdnja o političkom progonu ispravna.
Slično tvrde i Netanyahuovi stranački suradnici. Predsjednik Svjetske cionističke organizacije Yaakov Hagoel kazao je kako se pravosudnim sustavom pokušava postići ono što nije ostvareno na izborima.
Ono što nisu uspjeli napraviti na izborima, rade kroz pravosudni sustav, uz potporu medija.
Netanyahu je u studenome 2025. podnio zahtjev za predsjedničko pomilovanje, a američki predsjednik Donald Trump pisao je izraelskom predsjedniku Isaacu Herzogu tražeći milosrđe. Herzog zahtjev zasad nije prihvatio, uz obrazloženje da ne postoji presedan za pomilovanje dužnosnika prije presude.
U kampanju ulazi oslabljen, ali ne i poražen
Zakonski rok za održavanje parlamentarnih izbora je 27. listopada 2026. godine, no u izraelskom političkom sustavu prevladava uvjerenje da će građani na birališta izaći ranije.
Analitičari početak rujna smatraju najizglednijim terminom, a kao jedna od vodećih mogućnosti spominje se 8. rujna. Na izborima se bira 120 zastupnika u Knessetu, dok je za formiranje vlade potreban najmanje 61 mandat.
Netanyahu u kampanju ulazi oslabljen, ali i dalje ostaje jedan od najiskusnijih izraelskih političara. Hamasov napad 7. listopada 2023., u kojem je ubijeno oko 1.200 Izraelaca, a 251 osoba odvedena u Gazu, ozbiljno je narušio njegov imidž političara sposobnog jamčiti sigurnost zemlje.
Do primirja s Hamasom i razmjene talaca došlo je tek u listopadu 2025., više od dvije godine nakon napada. Netanyahuovi protivnici optužuju ga da je odgađao dogovor i produljivao rat u Gazi kako bi politički preživio te skrenuo pozornost sa suđenja.
Prema anketi Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu, potpora Netanyahuu na premijerskoj poziciji pala je s 40,5 posto početkom ožujka na 29,4 posto u lipnju. Pad potpore djelomično se povezuje s dogovorom Donalda Trumpa i Irana, postignutim bez izraelskog sudjelovanja, koji više od 92 posto Izraelaca smatra iranskom pobjedom.
Oporba traži kandidata koji može smijeniti Netanyahua
Bivši premijer Naftali Bennett i oporba predvođena Yairom Lapidom krajem travnja osnovali su zajedničku listu Beyachad, odnosno Zajedno, na čelu s Bennettom.
Analitičari Chatham Housea njegovu strategiju opisuju kao pokušaj zadržavanja potpore desnih birača uz istodobno predstavljanje pragmatične alternative aktualnoj vlasti.
Odbijanjem da izričito isključi formiranje vlade s Netanyahuom, Bennett zadržava most prema desničarskim biračima, istovremeno se pozicionirajući kao pragmatična alternativa trenutnom kaosu.
Najveće iznenađenje kampanje bivši je načelnik Glavnog stožera izraelske vojske Gadi Eisenkot, koji je u rujnu 2025. osnovao stranku Yashar.
Prema anketi Zman Yisraela iz sredine lipnja, Yashar i Netanyahuov Likud osvojili bi po 23 zastupnička mjesta. Takav rezultat značio bi da je Eisenkot prestigao Beyachad i izjednačio se s vodećom strankom vladajuće koalicije.
Njegovo vojno iskustvo i reputacija snažnog i nepotkupljivog političara privlače centrističke birače koji ne vjeruju ni Netanyahuu ni Bennettu. Eisenkot, koji je u prosincu 2023. izgubio sina Gala u ratu u Gazi, otvoreniji je od Bennetta prema rješenju s dvije države, ali zasad nije pristao na ujedinjenje s Beyachadom.
Tri moguća postizborna scenarija
Anketa Haaretza od 18. lipnja pokazuje mrtvu utrku. Netanyahuov blok i ujedinjena oporba prema njoj bi osvojili po 50 zastupničkih mjesta.
Problem za oporbu predstavlja činjenica da bez arapskih stranaka ne može doći do potrebnog 61 mandata, dok su Bennett i Eisenkot javno odbacili mogućnost takve suradnje.
Analitičari Steptoe grupe izdvojili su tri moguća postizborna scenarija:
- politička pat-pozicija i novi izborni ciklus
- nestabilna koalicijska vlada s kratkim rokom trajanja
- vlada nacionalnog jedinstva, čije bi formiranje bilo politički iznimno zahtjevno
Istraživač Mtanes Shihadeh iz centra Mada al-Carmel u Haifi očekuje nastavak političkog kaosa jer, prema njegovu mišljenju, predstavljene alternative ne nude projekt koji se bitno razlikuje od Netanyahuova.
Nijedna od predstavljenih alternativa ne formulira politički projekt koji je temeljno drukčiji od Netanyahuova. Bennett dolazi iz srca religioznog cionističkog pokreta. Lapid ne predstavlja projekt koji se bitno razlikuje od onoga što je Likud predlagao 1980-ih.
Izrael bi na predstojećim izborima mogao glasati za promjenu, ali ostaje neizvjesno može li oporba okupiti većinu i sastaviti stabilnu vladu koja bi se sadržajno razlikovala od dosadašnje vlasti, piše Hina.
(www.jabuka.tv | Foto: Nexpher Images/SIPA USA/Pixsell)
