Nedavni požar na mostarskoj deponiji Uborak izazvao je opravdanu zabrinutost javnosti, s obzirom na to da iz regije Hercegovine na domaće tržište stižu velike količine voća i povrća.
O tome koliko su oslobođeni toksini opasni za zdravlje ljudi i hranu koju konzumiramo, govorio je Sanin Tanković, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.
Tanković ističe da mjesta panici nema, ali da je maksimalan oprez nužan.
Trenutačno imamo akutnu situaciju. Zapalilo se odlagalište, a prvo što ne znamo jest što točno gori. Vrlo je važno da to utvrdimo kako bismo mogli adekvatno reagirati. Akutno je velika opasnost za respiratorni sustav zbog čestica koje se prenose zrakom, ali postoji i dugoročna opasnost od penetracije tih čestica u tlo i vodu, upozorava Tanković.
Lisnato povrće najugroženije
Budući da se čestice iz dima fizički sliježu, Tanković naglašava da su najugroženije kulture poput blitve i špinata. Lisnato povrće zbog svoje velike površine lako sakuplja opasne čestice, što se nerijetko može vidjeti i golim okom. Iz tog razloga, direktor Agencije građanima savjetuje ozbiljno i temeljito pranje svih proizvoda prije konzumacije.
Ipak, za precizne podatke o tome koje su se tvari oslobodile, morat će se pričekati rezultati službenog monitoringa.
To mogu biti vrlo ozbiljne tvari. Vjerojatno ste čuli za dioksine i policikličke aromatske ugljikovodike koji nastaju kao nusproizvod spaljivanja u ovakvim situacijama. Oni dugo ostaju u tlu, lako ulaze u prehrambeni lanac kroz vodu i biljke, pa čak i do životinja kroz proizvode životinjskog podrijetla. Bilo bi ishitreno tvrditi da opasnost već postoji dok se ne utvrdi stvarno stanje, objašnjava Tanković.
Zabrinjavajući rezultati
Tijekom gostovanja, Tanković se osvrnuo i na stručni rad profesora s Agromediteranskog fakulteta Sveučilišta “Džemal Bijedić“, koji je objavljen prije dvije godine, a koji je pokazao prisutnost teških metala u okolici odlagališta i prije ovoga požara.
Radilo se o pretragama na kontaminante i teške metale, a rezultati su na pet od šest lokacija pokazali povišene koncentracije olova. Sve te tvari su kancerogene i izazivaju maligna oboljenja, ali to je ono što dugoročno dolazi na naplatu – tek za 5, 6 ili 10 godina. Umjesto da se bavimo samo posljedicama, moramo preventivno djelovati i pojačati kontrole tla, vode, voća i povrća, zaključuje Tanković.
Ekološka katastrofa u Mostaru: Kako sagorijevanje otpada truje tlo i hranu koju jedemo
Agencija za sigurnost hrane BiH već je objavila upozorenje na svojoj internetskoj stranici i stavila se na raspolaganje svim nadležnim tijelima, prenosi Radiosarajevo.ba.
Također, najavljeno je da će dio redovitog monitoringa koji Agencija provodi biti preusmjeren na lokacije oko Mostara kako bi se pojačale kontrole i osiguralo da građani konzumiraju zdravstveno ispravnu hranu.
(www.jabuka.tv | Foto: Čapljinski portal)
