Koliko je voće i povrće iz Hercegovine sigurno za konzumaciju nakon ekološke katastrofe, objasnili su iz Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.
Aktualna zbivanja u vezi s požarom na odlagalištu Uborak i sagorijevanjem otpada na otvorenom prostoru još su jednom potvrdila neraskidivu povezanost zdravlja ljudi sa zdravljem životinja i okoliša, što je okosnica koncepta “jedno zdravlje” (One Health). Ovaj pristup teži prevenciji bolesti, uključujući i one koje se prenose hranom, kao i očuvanju okoliša, istaknuo je dr. sc. Sanin Tanković, ravnatelj Agencije.
Građani godinama tvrde da je odlagalište nepovratno zagadilo teškim metalima podzemne vode, tlo i zrak.
Sagorijevanje otpada na otvorenom proizvodi mnoge onečišćujuće tvari, uključujući dioksine, policikličke aromatske ugljikovodike, hlapljive organske spojeve, ugljikov monoksid, heksaklorobenzen i pepeo.
Dioksini se svrstavaju među postojane, bioakumulativne i toksične polutante (PBT). Radi se o tvarima koje se mogu nakupljati u prehrambenom lancu do razina štetnih za zdravlje ljudi i ekosustava, kazao je Tanković.
Kako se većina stanovništva u okolici Mostara bavi poljoprivrednom proizvodnjom, posljedice koje odlagalište uzrokuje pogubne su, kako tvrde građani, ne samo za lokalno stanovništvo, nego i za cijelu BiH, s obzirom na to da ta hrana završava na stolovima građana širom zemlje.
U okolišu se zadržavaju tijekom duljeg vremenskog razdoblja, a njihova bioakumulativnost podrazumijeva da se njihove koncentracije povećavaju kako se kreću kroz prehrambeni lanac.
Dioksini i spojevi “slični dioksinima” čine skupinu od 30 vrlo toksičnih kloriranih organskih kemikalija. Prirodno nastaju u malim količinama, ali su prvenstveno rezultat ljudskih aktivnosti.
Udisanje ili unošenje navedenih tvari u organizam može izazvati zdravstvene tegobe, posebno kod ranjivih skupina stanovništva, kao što su djeca, starije osobe i osobe s oslabljenim imunološkim sustavom koje mogu biti posebno osjetljive na neke od ovih zagađivača.
Dioksini koji nastaju i ispuštaju se u zrak tijekom sagorijevanja otpada mogu se taložiti na biljkama. Te biljke zatim jedu životinje koje se uzgajaju za meso i mliječne proizvode, koje dioksine pohranjuju u svojem masnom tkivu. Rizik za zdravlje uslijed izloženosti dioksinima povećava se konzumacijom prehrambenih proizvoda koji su im bili izloženi, osobito onih s visokim udjelom masti, potcrtao je Tanković.
Za detaljnije informacije o mogućim štetnim učincima na zdravlje potrebni su podaci o izloženosti i utvrđenim koncentracijama dioksina te provođenje sveobuhvatne procjene rizika, piše Avaz.ba.
Imajući u vidu naprijed navedeno, preporučujemo potrošačima da pojačaju mjere higijene hrane iz zahvaćenih područja, odnosno da temeljito operu voće i povrće uzgajano na ovim područjima prije konzumacije.
Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u skladu sa svojim nadležnostima, na raspolaganju je nadležnim institucijama za suradnju i potporu u provedbi preventivnih mjera s ciljem zaštite zdravlja građana, poručio je Tanković.
(www.jabuka.tv | Foto: Freepik)
