Nakon smrti poznate glumice Mire Furlan, pojavila se informacija da je preminula uslijed posljedica bolesti Zapadnog Nila, koju uzrokuje istoimeni virus.
Virus se na čovjeka prenosi ubodom komarca, ali se ne prenosi s čovjeka na čovjeka.
Najvažnijim za prijenos virusa smatra se komarac roda Culex, no i druge vrste u nekim ga okolnostima mogu prenijeti. Bolest se javlja u ljetnim i jesenskim mjesecima i kod ljudi najčešće prolazi bez simptoma, kažu stručnjaci.
Procjena je da se simptomi javljaju u oko 20 posto slučajeva, a isprva nalikuju simptomima gripe: to su povišena temperatura, bol u zglobovima i opća slabost te glavobolja.
Tipični simptomi su opća slabost, zimica i visoka temperatura te neurološki simptomi koji upućuju na meningitis i upalu moždane ovojnice – teška glavobolja, ukočenost, trzajevi i grčevi. To je situacija kada pacijenta odmah prebacujemo u bolnicu, gdje će po potrebi obaviti i testiranje na taj virus, pojašnjava za 24 sata dr. Dragan Soldo, liječnik obiteljske medicine, koji se prije dvije godine susreo s jednim slučajem.
Većina ljudi prođe bez ikakvih simptoma, moja pacijentica ih je imala, no srećom se oporavila, dodaje.
Neke procjene kažu da tek oko jedan posto pacijenata razvije težu bolest zbog zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, uz simptome meningitisa ili encefalitisa (upale moždanih ovojnica/mozga). Pod povećanim su rizikom od obolijevanja su starije osobe koje već imaju kroničnu bolest: dijabetes, hipertenziju, kroničnu bubrežnu bolest ili imunosuprimirane osobe (kao što su transplantirane osobe i drugi.
Pretpostavlja se da je bolest došla s pticama selicama, ali čini se da se sad već u Hrvatskoj, Srbiji i susjednim zemljama virus udomaćio u našim pticama i komarcima, kazao je lani za 24 sata dr. Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ). Kaić kaže kako oko 10 posto zaraženih oboli, a do jedan posto može razviti ozbiljnije simptome.
Da bi se smanjio rizik od bolesti potrebno je provoditi redovne mjere suzbijanja komaraca, pogotovo u močvarnim područjima, te sve one mjere koje možemo poduzeti sami.
Prema uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u ljetnim i jesenskim mjesecima treba voditi računa o sljedećem:
– zaštitite prozore i vrata mrežama protiv insekata
– upotrebljavate sredstva koja odbijaju komarce, tzv. repelente (prema uputama proizvođača)
– na području s mnogo komaraca nosite svijetlu odjeću dugih rukava i nogavica
– boravite u klimatiziranim prostorima kad je to moguće
– sve posude i spremnike za vodu kao npr. kade, bačve i posude za zalijevanje vrtova odlagati tako da se izbjegne nakupljanje vode u slučaju kiše i pokriti ih
– u vrtovima i dvorištima pregledavati mjesta na kojima se nakuplja kišnica, a posude u kojima se nakuplja voda kao npr. tanjuriće ispod vaza za cvijeće isprazniti te balkone, terase, vrtove i zelene površine održavati čistima i urednima
– redovito kositi travu
– uklanjati vegetaciju koja stvara hlad oko vodenih staništa i unijeti predatore, npr. ribe, vodozemce i kukce u bare i vrtna jezerca radi prirodnog smanjenja brojnosti ličinki
– na grobljima vaze za cvijeće puniti vlažnim pijeskom
– prazniti vodu iz guma, složiti gume u oblik piramide i zaštititi ih nepropusnom folijom, te ukloniti gume koje se ne koriste
– obratiti pozornost na septičke jame, koje mogu postati veliko leglo komaraca; poklopac septičke jame treba držati hermetički zatvorenima, a ako to nije moguće, zatrpati je pijeskom ili zemljom
– sustave za prikupljanje vode, drenažu i odvodnju održavati ispravnima da se spriječi zadržavanje vode.
(www.jabuka.tv)
