Podgrijavanje hrane mnogima štedi vrijeme i novac, ali neke namirnice zahtijevaju mnogo više opreza nego što se obično misli jer problem najčešće ne nastaje tijekom samog zagrijavanja, nego zbog nepravilnog hlađenja i čuvanja.
Problem najčešće ne nastaje tijekom samog podgrijavanja, nego zbog načina na koji je hrana ohlađena, koliko je dugo stajala na sobnoj temperaturi i zagrijava li se više puta.
Upravo zbog toga stručnjaci za sigurnost hrane upozoravaju da određene ostatke ručka ne treba olako ostavljati za sljedeći dan. Ako se čuvaju na pogrešan način, mogu postati idealno mjesto za razvoj bakterija i stvaranje toksina.
1. Riža može biti rizična ako stoji na sobnoj temperaturi
Kuhana riža pripada namirnicama s kojima treba biti posebno oprezan. Problem predstavlja bakterija Bacillus cereus, čije spore mogu preživjeti proces kuhanja.
Ako riža nakon pripreme dugo stoji na sobnoj temperaturi, bakterije se mogu razmnožiti i proizvesti toksine koji se ne uništavaju uvijek naknadnim zagrijavanjem.
Britanska Agencija za standarde hrane navodi da kuhanu rižu treba što prije ohladiti, idealno u roku od jednoga sata, te da je ne treba podgrijavati više od jednom.
2. Špinat i lisnato povrće traže brzo hlađenje
Špinat, blitva i drugo zeleno lisnato povrće prirodno sadrže nitrate. Oni sami po sebi nisu problem u uobičajenoj prehrani, ali nepravilno čuvanje i višestruko zagrijavanje mogu povećati rizik od stvaranja nitrita.
Zbog toga se kuhani špinat ne preporučuje ostavljati satima na štednjaku ili stolu. Ako ga čuvate za kasnije, potrebno ga je brzo ohladiti i staviti u hladnjak.
Najsigurnije je podgrijati samo onu količinu koju planirate odmah pojesti.
3. Gljive brzo gube kvalitetu nakon pripreme
Gljive imaju osjetljivu strukturu i nakon termičke obrade brzo mijenjaju kvalitetu, posebno ako dugo stoje na sobnoj temperaturi.
Ako ih ne pojedete odmah, najbolje ih je što prije prebaciti u zatvorenu posudu i staviti u hladnjak. Podgrijavanje je manje rizično ako su pravilno ohlađene, ali ih ne treba zagrijavati više puta.
Ako imaju neugodan miris, sluzavu teksturu ili su dugo stajale izvan hladnjaka, bolje ih je baciti nego riskirati želučane tegobe.
Najveća pogreška je ostavljanje hrane na stolu
Američka služba za sigurnost hrane pri Ministarstvu poljoprivrede SAD-a preporučuje da se kvarljiva hrana stavi u hladnjak najkasnije dva sata nakon pripreme.
Kada se ostaci podgrijavaju, trebali bi biti potpuno vrući u svim dijelovima. Sigurna unutarnja temperatura za podgrijavanje ostataka hrane iznosi 74 stupnja Celzijeva.
Kako sigurno čuvati ostatke ručka?
- Ne ostavljajte kuhanu hranu dugo na sobnoj temperaturi.
- Veće porcije podijelite u plitke posude kako bi se brže ohladile.
- U hladnjak stavljajte samo hranu koju planirate potrošiti u kratkom roku.
- Podgrijavajte samo količinu koju ćete odmah pojesti.
- Ne podgrijavajte isti obrok više puta.
Smije li se krumpir podgrijavati?
Krumpir se može podgrijavati, ali samo ako je pravilno čuvan. Ne bi trebao satima stajati na sobnoj temperaturi, posebno umotan u foliju, jer takvi uvjeti mogu pogodovati razvoju bakterija.
Najbolje ga je ohladiti, staviti u hladnjak i poslije dobro zagrijati prije jela.
Podgrijavanje hrane nije automatski opasno, ali nepravilno čuvanje jest. Riža, špinat i gljive zahtijevaju najviše opreza jer mogu brzo postati problem ako se ostave na toplom ili podgrijavaju više puta.
(www.jabuka.tv | Foto: Pexels)
