Na stotinu studenata, svega trinaest ih završi studije i pronađe posao u struci

Studenti Diplome

Na prostoru zapadnog Balkana, na svakih stotinu studenata koji godišnje uđu u sustav viskog obrazovanja, može se očekivati da će svega trinaest njih završiti studije i pronaći posao u struci.

Poslodavci najviše zamjeraju viskoškolskim ustanovama što svršeni diplomci nemaju praktičnog znanja niti bilo kakvog radnog iskustva, ali istovremeno, mali broj njih surađuje s fakultetima kako bi se studentima osigurala stručna praksa, izvještava list Biznis&Finansije.

U godinama ekonomske stagnacije, koja je podjednako izazvana lokalnim i globalnim faktorima, gotovo svi ekonomski stručnjaci su suglasni da je jedan od načina da se podstakne gospodarski oporavak – ulaganje u ljude. Stoga je u cijeloj regiji omiljena mantra političara kako je neophodno prilagoditi obrazovni sustav potrebama tržišta rada, ali postignuti rezultati ukazuju da se nije odmaklo daleko od prvih reformskih koraka na početku tranzicije.

„Institucije visokog obrazovanja u bivšim socijalističkim zemljama obično nisu u stanju adekvatno odgovoriti na promjene na tržištu rada kroz reforme nastavnog plana ili usvajanjem novih nastavnih metoda, a oni koji pokušaju to učiniti, često se doživljavaju kao prijetnja utvrđenim strukturama. Zbog loših nastavnih metoda, mnogi studenti koji završe fakultete ne posjeduju vještine koje odgovaraju potrebama tržišta rada“, jedan je od zaključaka studije „Visoko obrazovanje i tržište rada na zapadnom Balkanu“, koju je na teritoriju šest balkanskih zemalja tijekom 2015. godine, zajedno sa svojim kolegama realizirao Vil Bartlet, gostujući suradnik u Londonskoj školi ekonomije i političkih znanosti.

Ovo obimno istraživanje analizira probleme s kojima se suočavaju diplomirani studenti prilikom uključivanja na tržište rada, kao i razloge za sve veći jaz između poslovnih vještina koje su stekli tijekom studija i zahtjeva njihovih budućih poslodavaca. Dobiveni rezultati zasnovani su na ispitivanju 4.602 osobe koje su završile studije između 2010. i 2015. godine, kao i 1.074 ispitanika u regionalnim organizacijama koje zapošljavaju tek svršene studente, i predstavljeni su javnosti u najnovijem broju „Kvartalnog monitora“.

Gotovo polovina studenata u regiji upisuje društvene i humanističke znanosti, menadžment i pravo, dok 24% upisuje znanost, tehnologiju, inženjerske znanosti i matematiku (tzv. STEM predmete), što je približno na razini prosjeka Europske unije. Sveukupno je u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu u akademskoj 2013-14. godini upisano oko 220.000 novih studenata, dok je manje od 116.000 akademaca završilo studije.

Odnos novoupisanih prema svršenim studentima spada među najniže u Europi, a sličan rezultat bilježe još Italija i Mađarska. „Podizanje cjelokupnog kvaliteta visokoškolskog obrazovanja je važnije od broja studenata koji upisuju prvu godinu studija. U zemljama regije još uvijek je aktualno ‘masovno’ studiranje, odnosno upis velikog broja studenata na fakultete koji već odavno ne stvaraju najtraženije profesije na tržištu rada, poput pravnika i ekonomista. Jedna od posljedica takve prakse je i organiziranje predavanja u amfiteatrima koji primaju više stotina ljudi, umjesto da se formiraju male grupe u kojima bi studenti mogli zajedno s profesorima raspraviti aktualno gradivo“, ističe Vil Bartlet u razgovoru za „Biznis i Finansije“.

Rezultati ankete pokazuju da su novopečeni diplomci samo umjereno zadovoljni kvalitetom obrazovanja koje su dobili – oni koji su imali sreće da uče u manjim grupama i da imaju pristup stručnoj praksi ili steknu radno iskustvo tijekom studiranja, daleko su zadovoljniji kvalitetom stečenog znanja. Mnogi diplomirani studenti smatraju da bi bolje nastavne metode, relevantniji nastavni program, kao i kvalificiraniji profesori daleko više povećali njihove šanse za zapošljavanje nakon studija.

Otvaranje mnogih fakulteta u privatnom vlasništvu doprinijelo je uvećanju ukupnog broja novoupisanih studenata, ali i otvorilo mogućnosti da se značajnije promijeni kvalitetu nastave. Prosječna stopa nezaposlenosti među diplomiranim studentima na zapadnom Balkanu je tijekom vršenja istraživanja iznosila 16,2%, to jest gotovo osam posto ispod ukupne stope nezaposlenosti na teritoriju obuhvaćenom studijom. Međutim, stopa nezaposlenosti među tek diplomiranim studentima je 37,1% na razini čitave regije, što govori da njihova „selidba“ na tržište rada predstavlja neizvjestan poduhvat.

Rezultati ankete provedene među diplomcima pokazuju da njima, u prosjeku, treba devet mjeseci kako bi pronašli stabilno zaposlenje, dok ti izgledi opadaju s daljnjim protokom vremena. Poslodavci i „akademci“ su kao glavnu prepreku u prelasku sa studija na tržište rada isticali nedostatak radnog iskustva. Više od polovice poslodavaca vjeruje da je prethodno radno iskustvo važan činitelj u zapošljavanju tek svršenih studenata.

Od 2000. godine naovamo, u regiji su pokrenute mnogobrojne inicijative da se uvedu stručne prakse tijekom studiranja, ali do većeg pomaka još uvijek nije došlo. Ipak, uočeni su primjeri uspješne suradnje pojedinih fakulteta s velikim tvrtkama koje nude rad na praksi studentima završnih godina i na taj način ih postepeno prilagođavaju svojim kadrovskim potrebama. U javnosti je zbog ovakvog stanja u visokoškolskom obrazovanju, često prozivana „Bolonjska refroma“, koje je po mišljenju Bartleta izazvala mnogo konfuzije u cijeloj regiji. „Moj je dojam da su uprave sveučilišta bile zatečene reformom, što je imalo za posljedicu da se ona primjenjuje neujednačeno, odnosno svaki fakultet je imao ’svoj način’.

Osnovna karekteristika Bolonjskog sporazuma jeste fleksibilnost, ali je važno da cjelokupni visokoškolski sustav u nekoj zemlji ima zajedničku strategiju što želi da postigne njegovom primjenom“. Drugim riječima, obuhvat i kvalitet primjene Bolonjske reforme ne može biti izgovor za loše rezultate čitavog sustava. O njihovom kvalitetu govore i podaci iz studije, koji ukazuju da na svakih stotinu studenata koji godišnje uđu u sustav visokog obrazovanja, može se očekivati da će svega trinaest njih završiti studije i pronaći posao u struci. Stoga je preporuka Bartletovoga tima da se u nastavku reformi, poslodavci daleko više uključe u obrazovni proces i kroz obvezu da se studentima omogući praksa u tvrtkama, kako bi već tijekom studiranja stekli neophodno radno iskustvo.

U ovom trenutku na zapadnom Balkanu funkcionira 240 institucija visokog obrazovanja, približno jedna na 100.000 stanovnika. One nude preko pet tisuća različitih programa studija, od kojih je polovina na razini osnovnih studija, a dvije petine na razini mastera. Više od 1.500 studijskih programa, odnosno skoro trećinu od ukupnog broja, nude fakulteti koji su u privatnom vlasništvu, prenosi Indikator.

(www.jabuka.tv)


Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.