U Mostaru oko 1.300 djece ne uspijeva dobiti mjesto u gradskom vrtiću, pa su roditelji prisiljeni na privatne vrtiće, koji su gotovo dvostruko skuplji.
Boravak djece u gradskom vrtiću sufinancira grad, što nije slučaj s privatnim vrtićima. Zbog toga vlasnici privatnih vrtića od nadležnih traže da u proračun za 2024. godinu uvrste i sufinanciranje njihovih vrtića, kako bi olakšali roditeljima.
Troškovi boravka jednog djeteta u privatnom vrtiću u Mostaru iznosi skoro 500 KM, dodaju li se tome troškovi smještaja dvoje ili više djece, dođe se do brojke koja je za njih nedostižna.
Jedan od najvećih problema na koji ukazuju vlasnici privatnih vrtića je činjenica da ne mogu osigurati plaću za odgajatelje kakvu imaju oni u državnim ustanovama, a cilj im je, kažu, svima isti, što kvalitetnije zbrinjavanje djece.
Mi nećemo moći zaista od Nove godine podnijeti taj teret minusa, tog nedostatka sredstava i nadamo se da će Grad imati sluha, ne zbog nas nego zbog roditelja, izjavila je za BHRT Ivana Brkljača iz Udruge predškolskih ustanova HNŽ-a.
Nepostojanje Zakona o predškolskom obrazovanju, problematika financiranja, nedostatak odgajatelja i prostornih kapaciteta samo su neki od problema sa kojima se, generalno, susreću vrtići u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Roditelji, kao i vlasnici privatnih vrtića, pozivaju gradsku i županijsku vlast da se uključe u subvencioniranje privatnih predškolskih ustanova.
Očekujem da ćemo u 2024. imati jedno kvalitetno riješenje. Lutali smo prošlu godinu, tražili model, jako je puno djece, to su velika sredstva i ako nekog uvedete pravno, onda morate i osigurati ta sredstva, smatra gradonačelnik Mostara Mario Kordić.
Iz Skupštine HNŽ-a kažu kako su privatni vrtići na sebe preuzeli teret da zbrinu djecu koja ne uspiju dobiti mjesto u javnom vrtiću. Naglašavaju da su u ovom slučaju nadležnosti podijeljene između županijske vlasti i lokalnih zajednica, ali da bi u proračunu za sljedeću godinu trebalo iznaći sredstva za sufinanciranje.
Mislim da bi se u ovom rebalansu teško moglo naći za takav vid podrške, ali smatram da svi zajedno trebamo naći rješenje da za sljedeću godinu odgovorimo takvom zahtjevu, rekao je za BHRT predsjednik Skupštine HNŽ-a Džafer Alić.
Poslali smo neki naš okvirni prijedlog sufinanciranja, gdje smo išli na to da se i nas ograniči, da ne bi došlo do divljanja i u privatnom smještaju da, unatoč subvenciji, ne bi došlo do enormnog rasta cijena, objašnjava Brkljača.
Problem je i neusklađenost zakona s federalnim zakonom pa tako, recimo, samo u HNŽ-u niste obavezni slati dijete u vrtić godinu dana prije prvog razreda, što je slučaj u drugim županijama.
(www.jabuka.tv | Foto: Ilustracija/Freepik)
Ima li itko baku i djeda kod kuće. Sve nešto moderno i naopako.
To je bar lako riješiti u Širokom Brijegu cijena je skoro ista jer Općina ima za sve para samo nema za vrtića!
Skupo je i u nas, 14:43.
Za 12:28 nema svatko servis baka i djed pa si prisiljen voziti djecu u vrtić
ima li mater?
Dobro pitanje.
Pitanje je bilo ima li itko. A bake i djedovi nisu servis.
Je, skupo je i u nas, 220 km a u Mostaru 500!
I kod nas ce uskoro ići na 500
A da je bilo baki servis dati koliko košta vrtić i poštivati je.
Nisu više bake babe zad vole izgledaju nego ćerke